Zbog ljubomornih žena France Prešern ušao u povijest kao pijanac?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tvrdnja da je najveći slovenski pjesnik i autor stihova "Zdravljice", današnje himne Republike Slovenije, kao alkoholičar umro od ciroze jetre može se naći u enciklopedijama i nekim njegovim biografijama, no jedan poznavatelj njegova života i opusa tvrdi da se radi o povijesnom mitu kojemu su kumovali zlobni jezici pjesnikovih suvremenika, među ostalim i ljubomornih žena.

"Oni koji Prešerna žigošu kao pijanca čine mu nepravdu i ne znaju o čemu govore", kazao je za televizijsku postaju POP-TV kulturolog Janez Dolžan iz Instituta za kulturu i turizam u Radovljici, povodom 8. veljače, dana Prešernove smrti koji Slovenci od 1946. slave kao državni praznik i nacionalni "Dan kulture".

"Da je doista France Prešern toliko mnogo pio, kako se govori, ne bi doživio 49 godina, umro bi prije svoje tridesete", dodao je Dolžan, direktor ustanove koja vodi brigu o Prešernovoj rodnoj kući u selu Vrba.

On tvrdi da su Prešernu liječnici u Beču utvrdili oštećenja unutarnjih organa, gušterače i jetre, ali da uzrok tome nije bio alkohol nego deformacije do kojih je došlo u ranom djetinjstvu.

"Pjesnik je još od rane mladosti imao bolest gušterače jer su u to doba zbog previjanja beba 'u štrucu' i to tako tijesno da su djeca jedva disala", kazao je Dolžan, dodajući da su se stoga pojavljivala oštećenja unutarnjih organa.

To se, kazao je, dogodilo i Prešernu. Kasnije je pjesnik navodno zbog neurednog načina života, te premalo kretanja, dobio i šećernu bolest, ali on nikako nije bio alkoholičar.

"Prešerna su za pijanca nepravedno proglasili neki njegovi suvremenici, osobito žene kojima nije uzvraćao simpatije", tvrdi Dolžan.

Pjesnik France Prešern rođen je 3. prosinca 1800. u Vrbi na Gorenjskem, a umro 8. veljače 1849. u Kranju.

Kao odvjetnik djelovao je u Ljubljani, gdje je nastala većina njegovih djela. Iako je neke pjesme napisao i na njemačkom jeziku, najvećim dijelom svog opusa na slovenskom stvorio je temelje modernog pjesničkog izričaja i slovensku literaturu uveo u suvremene europske tokove.