Židovi počinju proslavu Pesaha: Obljetnica izlaska iz egipatskog ropstva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Židovi u cijelom svijetu večeras počinju osmodnevnu proslavu jednog od najznačajnijih židovskih praznika Pesaha, kojim se obilježava izlazak Židova iz egipatskog ropstva, prelazak preko Crvenog mora i dolazak u obećanu zemlju.

Pesah je praznik koji se najduže u kontinuitetu obilježava u svijetu, već više od 2.500 godina, dok su ga u Sarajevu Židovi prvi put obilježili prije 450 godina kada su došli na područje BiH.

Savjetnik za kulturu i vjeru Židovske zajednice BiH Eli Tauber navodi da obilježavanje praznika Pesaha počinje seder večerom na kojoj se obitelj okupi uz bogatu i veoma simboličnu trpezu, a tijekom večeri uz glazbu i druženje čitaju se priče iz Hagade o izlasku Židova iz Egipta.

''Židovi kada čitaju priču o izlasku iz egipatskog ropstva ustvari se vraćaju otprilike 3.500 godina nazad, stavljajući se u istu poziciju u kojoj su bili njihovi preci kada su izlazili iz Egipta. Sam čin je važan zato što pokazuje sjedinjavanje židovskog naroda s Bogom, odnosno ponovnog primanja židovskog naroda pod njegovo okrilje, jer ih je on iz egipatskog ropstva izveo "snagom svoje mišice". Što je najvažnije dao im je Toru, čime je židovski narod prvi izabran da širi monoteizam među drugim narodima'', istaknuo je.

Čitanje priča, naglasio je, završava se riječima - "Ove godine ovdje, sljedeće godine u Jerusalemu", što govori o iskonskoj želji židovskog naroda da se jednog dana vrati u svoju domovinu.

Karakteristično za ovaj praznik, pojašnjava Tauber, jeste konzumiranje macota - beskvasnog kruha tijekom osam dana, što također simbolizira vrijeme izlaska Židova iz egipatskog ropstva kada su tijekom bijega u slobodu jeli upravo takav kruh.

''Sve što je na trpezi za Pesah je simbolično, svaka stvar ima svoju priču zbog čega se nešto jede. U tanjuru koji se zove "tanjur za Pesah" nalazi se jedan batak i jedno jaje, koji simboliziraju "Božju mišicu", tu se nalaze razne gorke trave - celer, hren i salata koji na isti način trebaju podsjetiti Židove kako im je bilo teško dok su bili robovi u zemlji Egipatskoj. Također, priprema se i slatka smjesa al-haroset, koju čine mljevene jabuke, a može biti s bademima i orasima, što treba podsjećati Židove na malter kojim su faraonima gradili građevine u Egiptu'', naglasio je.

Hagada je židovska obredna knjiga koja sadržava biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah, posvećen oslobođenju Židova od egipatskog ropstva. S tim sadržajem podudara se i ilustrirani dio knjige. Sarajevska hagada pisana na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskošniji primjer ove vrste kodeksa. Djelo je španjolske iluminatorske umjetnosti XIV stoljeća, s očiglednim utjecajem tadašnje talijanske i francuske suvremene slikarske umjetnosti.