Zli likovi koji haraju Europom u vrijeme blagdana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sijanje pšenice, ukrašavanje doma grančicama bora, imele, maslina ili ružmarina te kićenje jelke samo su neki od božićnih običaja na našim prostorima. Nekoć su oni uključivali i čestitanje po kućama uz pjevanje prigodnih pjesama, kao i paljenje obredne vatre. A prošećemo li Europom u potrazi za zanimljivom tradicijom naići ćemo na svakojake "rituale", a neki od njih vuku korijene iz narodnih priča i legendi.

Strašna mačka

S dobrim djedicom koji djeci nosi darove na Božić u blagdansko vrijeme harače i neki ne tako dobronamjerni likovi, kako je opisano u narodnim bajkama i pričama. A kad je riječ o zastrašujućem faktoru, Island definitivno prednjači sa svojim jezivim Jólakötturinnom ili božićnom mačkom-ubojicom.

Divovska mačka sjajnih očiju, oštrih zuba i kandži ogladni taman prije Božića, kada prema narodnim pričama noću luta ulicama, viri kroz prozore i vreba djecu koja nisu dobila novu odjeću. Danas se djeca ne boje divovske mačke, ali tradicija poklanjanja čarapa za Božić je ostala – za svaki slučaj, ako se mačka ipak pojavi, prenosi Punkufer.

Njemački krastavci

I dok na hrvatskim jelkama za blagdane ponegdje vide licitarska srca, njemačka tradicija nalaže kićenje bora – krastavcima. U nekim kućama su krastavci visjeli s grana, a u drugima su pak poslužili za "igru skrivenog blaga". Krastavac bi predstavljao blago, a onaj tko bi ga pronašao mogao se nadati sreći i blagostanju. I dok je nekoliko različitih teorija zašto su se Nijemci "okomili" na krastavce, a ne na rajčice ili salatu – nagađa se kako bi razlog za to mogao biti čisti marketing kako bi se poboljšala prodaja staklenih ukrasa u obliku krastavaca koje je u 19. stoljeću proizvodila tvrtka F. W. Woolworth.

Norveške metle

Prema norveškim legendama zli duhovi i vještice se okupljaju dan prije Božića, a kako bi se od njih obranili, Norvežani su skrivali metle. Iako je sasvim jasno da se radi o praznovjerju, neki Norvežani će i danas pospremiti metle u neki skriveni kutak –  zlu ne trebalo. U svakom slučaju, kuća je ljepša kada je sve pospremljeno, uključujući i vještičje prijevozno sredstvo.

Talijanska Befana

Djedica nije jedini koji nosi darove Talijanima. Ondje operira i vještica Befana, ali nešto kasnije – na Sveta tri kralja, odnosno Bogojavljenje. Befana daruje djecu po zasluzi pa će tako dobrice dobiti slatkiše, a zločesti mališan tek komad ugljena. Također, posjetite li Rim 6. siječnja, budite spremni na veliku feštu La Befana, kada kostimirani likovi osvajaju grad u velikoj povorci.

Jezivi Wales

Odvede li vas put u Wales, možda se susretnete oči u oči s Mari Lwyd. Ne radi se o djevojci, nego lubanji konja ukrašenoj vrpcama i lampicama. Mari stoji na štapu, a „lice“ joj sakriva veo. Prema nekadašnjoj tradiciji lubanja na štapu je putovala s povorkom čestitara koji su obilazili kuće i pjevali božićne pjesme, a oni domaćini koji bi otvorili vrata neobičnoj grupici osigurali bi si sreću u narednoj godini.

Veseli Danci

Nakon jezivih tradicija, vrijeme je i za vesele danske običaje. Na Badnjak, Danci vuku svoje božićno drvce na sredinu sobe i plešu oko njega uz božićne pjesme. Nekome ovaj običaj stvara nelagodu, a drugome je izvor zabave i smijeha – o čemu vjerojatno ovisi i količina popijenog alkohola. Na dan Svete Lucije, 13. prosinca hiperaktivni Danci koji se ne boje hladnoće uskaču u kajake i kanue ukrašene božićnim lampicama pa plove po Kopenhagenu.

Stol sa 12 jela u Poljskoj

Teško je izbrojiti sve poljske božićne običaje, ali broj blagdanskih jela na stolu se točno zna: 12 specijaliteta, jedan za svakog apostola. Večera počinje kada se pojavi prva zvijezda na nebu i iščekuje se s velikim veseljem jer slijedi nakon cjelodnevnog posta. A najčešća zvijezda stola je – šaran. Prema tradiciji riblje ljuskice se operu pa nose u novčanicima za sreću.