Kad kažeš Arsen...
Navršilo se pet godina od smrti velikog hrvatskog glazbenika i pjesnika
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan prije pet godina otišao je s ovoga svijeta jedan od najvećih hrvatskih glazbenika i pjesnika, velikan hrvatske umjetnosti.
Praznina koju je svojim odlaskom ostavio Arsen Dedić još uvijek je tu i tako će ostati zauvijek, ali sjećanje na njega kod ljudi koji su ga voljeli nikada neće izblijedjeti .
Svoj 'zanat' Arsen je iznimnom profinjenošću, odmjerenošću i kvalitetom doveo do savršenstva i još dugo se na našim prostorima neće pojaviti netko tko bi se tom bardu približio, ne samo po obimu djela nego i po količini talenta. Kao svestrani kompozitor skladao je glazbu za 34 filma, a kao neumorni kantautor završio je karijeru s 25 studijskih albuma koji su redom remek djela hrvatske diskografije, baš kao i njegove brilijantne zbirke poezije.
Pisao je tekstove za mnoge popularne pjevače i grupe, a manje se zna da je bio tekstopisac i za hitove Bijelog dugmeta i Zdravka Čolića. Đorđe Balašević u 'Pjesmi o Arsenu' napisao je 'uvijek sam imao namjere jasne što želim biti kad odrastem, ja bit ću Arsen'. 'Zagreb i ja se volimo tajno', 'Ne daj se, Ines', 'Vratija se Šime', Zaludu me svitovala mati” samo su neke pjesme koje žive svoje živote i koje su završile kao fraze ili pošalice u svakodnevnom govoru.Jedan tekst svakako nije dovoljan da se nabroji njegova bogata ostavština, a ni sve nagrade koje je za svoj rad dobio.
Arsen Dedić je rođen 28. srpnja 1938. godine u Šibeniku, gradu koji je dao mnoge talente (Faust Vrančić, Vice Vukov, Dražen Petrović, Krste Juras, Ivo Brešan, Mišo Kovač) u težačkoj obitelji, u kojoj su otac Jovan i majka Veronika od njega i brata Milutina očekivali da će završiti neki 'ozbiljni' studij.
Svoje prve glazbene korake Arsen je imao u gradskoj limenoj glazbi (u kojoj je svirao s ocem i bratom i u čijoj su se uniformi slikali za omot albuma 'Čovjek kao ja') te školskom zboru (u kojem je pjevao i Vice Vukov). Premda je završio srednju Muzičku školu, 1957. godine u Zagrebu je najprije upisao pravo. Izdržao je dvije godine, a 1959. je upisao Muzičku akademiju.
Unatoč tome što je davno otišao iz Šibenika i preselio se u Zagreb, nikad nije zaboravio suosjećati s ljudima koji žive 'dolje'. Živio je kod strica, a kako bi zaradio za džeparac Arsen je prepisivao note i objavljivao pjesme u časopisima. Pjevao je u više vokalnih skupina (Prima, Zagrebački vokalni kvartet, Melos...), svirao u ansamblima popularne i jazz glazbe.
Vodio je i vlastiti instrumentalni ansambl (Kvartet flauta). Njegov pravi uzlet bio je 60-ih . U Splitu se na festivalu 1963. pojavljuje kao kantautor, da bi samo godinu dana kasnije pjesme 'Kuća pored mora' i 'Moderato Cantabile' odredile njegov kantautorski put.
U početku karijere glumio je manje uloge u filmovima poput pjevača u filmu 'Višnja na Tašmajdanu'. Festivalski uspjesi osnivanje zagrebačke škole šansone, prijateljevanje sa Sergiom Endrigom, Ginom Paolijem mu je proširilo glazbeni izraz te je uspješno objedinio francusku šansonu, talijansku kanconu, šlagere, te kantautorski rock.
Nije skrivao da su mu žene uvijek bile najvjernija publika i važne u njegovu životu. 'Imam nekoliko presudnih žena u životu. Moja mater kojoj sam napisao 'Majka hrabrost', kći Sandra koja isto ima dvije pjesme, Gabi koja ima 'pjesmu o Gabi Novak' i ona kojoj najviše pišem je moja unuka Lu. Napisao sam joj i pjesmu 'Lu u ulozi Mate Hari', izjavio je Arsen u jednom od svojih intervjua.
Nakon razvoda od prve supruge Vesne Suligoj, nećakinje Antuna Gustava Matoša, s kojom ima kćer Sandru, Arsen je Gabi Novak upoznao na Akademiji i dugo su bili prijatelji. Ta je ljubav počela fatalno, a nakon što su se vjenčali 1973. godine, povukli su se, napravili i profesionalnu promjenu, identificirali su se kao jedno i posvetili se obitelji. Arsen je to ispričao u jednom od svojih intervjua istaknuvši da bez Gabi nije mogao: 'Najsretnije i najstabilnije, ono što najviše čuvam, jest život s Gabi'.
Legendarni glazbenik preminuo je u 78. godini. Ležao je u KBC-u Zagreb gdje su mu liječili sepsu. Stanje mu se, nažalost, zakompliciralo i liječnici su procijenili da neće više moći podnijeti operaciju. Počeli su mu otkazivati organi. Uz njega je do posljednjeg trenutka bila njegova Gabi. Osim voljene životne partnerice iza sebe je ostavio i njihovog sina Matiju, ali i kćer iz prvog braka Sandru.
"Čovjek kao on"
"Čovjek kao on" portret je umjetničkog djela velikog Arsena Dedića u kojem se Zlatko Gall, glazbeni kritičar i višegodišnji Dedićev "suputnik" te autor brojnih bilješki za njegova diskografska izdanja, osvrće na cjelokupni Arsenov glazbeni opus.
Naravno, nije izostavljena ni njegova poezija, glazba za kazalište, film i televiziju te opsežan opus pjesama za djecu.
Uz Gallove osvrte na albume i najznačajnije koncerte, "Čovjek kao on" nudi dubinski uvid u "fenomen" jedinstvenog pjevača, kantautora, glazbenika i pjesnika, niz biografskih podataka najuže vezanih uz Arsenov umjetnički opus te izvatke iz brojnih Dedićevih intervjua, autobiografskih tekstova te najrelevantnijih zapisa o svim segmentima njegova umjetničkog djelovanja.
"Arsen Dedić je pjevač koji nas, konačno, vraća nama samima, a to i jest ono što ga čini nezaobilaznim u svijetu naše umjetnosti i zabave, tj. umjetničke zabave i zabavne umjetnosti."
- Igor Mandić
"Odista velik umjetnik, jedan od onih rijetkih koji uspijevaju biti razumljivi i bliski mnogima, ali nikad trivijalni i banalni. I nitko, odista nitko u našoj poeziji i glazbi nije uspio tako dojmljivo izraziti naše osjećaje, naše misli, iskustva našeg vremena."
- Velimir Visković
"Kao kolos s Rodosa, pa još mnogo kolosalniji od njega, Arsen je jednom nogom u Haulikovoj, blizu zagrebačkog kolodvora, a drugom nogom u šibenskom Varošu. I na obje je strane prisutan u neprestanoj odsutnosti i osujećenosti, u osjećaju da je nešto prošlo i da se više nikad neće vratiti."
- Miljenko Jergović
"Arsenova ličnost (i dvoličnost!) uvijek je na neki način u raskoraku sa svijetom estrade i medijskog spektakla u koji je uronjen bez ostatka. Kao zvijezda spektakla ili kao njegova žrtva."
- Zdravko Zima
"U nas je Dedić pionir kojega je po tome teško uspoređivati (…) naprosto zato što je jedinstven po svojoj poetici i namjeri da pod svaku cijenu govori istinito."
- Željko Ivanjek
"Stvarajući dodatni sloj poruka, Dedić u filmovima djeluje poput naratora koji na sebe preuzima ulogu daleko vječnijeg, raspjevanog pripovjedača - Homera."
- Irena Paulus
"U glazbi (pjevanju i skladanju) zapravo gostuje pjesnik. Iz mojeg pristranog rakursa, Arsenova izgovorena ili otpjevana pjesma s jednakim je pravom (i podjednakom težinom) mogla biti fiksirana na (gramofonskoj) ploči kao i zabilježena u knjizi."
- Tonko Maroević
Knjiga će biti na tržištu 17. kolovoza, točno na petu godišnjicu odlaska tog velikana hrvatske glazbe, i hrvatske umjetnosti, a prva promocija održat će se 18. kolovoza, a gdje drugdje nego u njegovu Šibeniku, točnije - u 19 sati, ispred wine bara Kamerino, Gradska vrata 3.