Bile: Ukopani posmrtni ostaci žrtava II. svjetskog rata i poraća

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Obilježavanje Europskog dana sjećanja, 19. kolovoza na Bilima, imalo je jednu posebnost. Po prvi put u kosturnicu su pokopani i posmrtni ostatci žrtava iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća.

Svetu misu zadušnicu predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca dr. fra Miljenko Šteko koji je pokopao neidentificirane žrtve.

U svojoj propovijedi fra Miljenko je podsjetio kako se komemoracija na Bilima održava u okviru obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma.

''Zlo najčešće i najjače udara po onim nezaštićenim, ranjenim, slabim, onima koji ne mogu uzvratiti. Nasilje protiv nezaštićenih je povijesno najraširenija pojava prisutnosti zla u svijetu. Pogled u nedavnu prošlost, na režime poput nacističkoga, fašističkoga i komunističkog, pokazuje nevjerojatnu crtu izopačenosti ciljeva, metoda mučenja i ubijanja onih koji nisu mogli uzvratiti'', kazao je fra Miljenko.

Dodao je kako se u dvadesetom stoljeću uime suludih ideja oduzimao ljudski život, pa čak i ljudsko dostojanstvo u smrti, oduzimalo se pravo na pokop i pravo na spomen.

''Šutnja je prekrivala zločin. Ovdje na spomen područje na Bilima svaka žrtva ponovno stječe svoje ime koje je unatoč svim zabranama i šutnji zapisano na dlan Gospodara života. Njegova je zadnja riječ. (...) Ovo groblje treba nam služiti kao opomena i odgovornost da čuvamo vlastiti život i život svojih bližnjih, kako se zla i zulumi povijesti nikada ne bi ponovili'', poručio je fra Miljenko.

Nakon svete mise održana je komemoracija i pokop zemnih ostataka neidentificiranih žrtava iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća.

Izaslanstva hrvatskog naroda s obje strane granice obratila su se nazočnima, potom su položili vijence i zapaliti svijeće za sve pobijene.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Spomen groblje mira. Poravnato je, ograđeno, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, a u tijeku su i ostali radovi.

Sve je počelo 2013. u povodu ''Europskog dana sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma''. Naum je sazrio kroz Odjel Hrvatskog narodnog sabora BiH za Drugi svjetski i Domovinski rat.

''Željelo se na jednom mjestu pokopati sve neidentificirane posmrtne ostatke ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću koje na svom ozemlju pronađu povjerenstva (do sada njih devet) za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća te postavljanjem prikladnog križa simbolično pokopati sve one za koje obitelji ne znaju gdje su pokopani tako da bi imali negdje mjesto pomoliti se i zapaliti svijeću za njih'', ističu iz povjerenstva HBK i BK BiH za hrvatski martirologij.

Dodaju kako su jugokomunisti za nekoliko dana u veljači 1945., koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg i odu prema Mostaru, napravili 330 što većih što manjih stratišta i grobišta te da je u Drugom svjetskom ratu i poraću stradao svaki deseti Hercegovac.

Projekt izgradnje Memorijalnog centra "Groblje mira" na lokalitetu Bile, između Širokog Brijega i Mostara, pokrenuo je Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Voditelj Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Ilija Vrljić podsjetio je da je Groblje mira zamišljeno kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje, skupno mjesto žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata na kojem će biti podignuto 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.

Kamen temeljac položen je 2013. godine, 2016. godine završena je izgradnja kapelice i kosturnice te je ograđen kompleks Groblja mira.

Vrljić je najavio kako će se sljedeće godine početi s unutarnjim uređenjem kompleksa.

Dopredsjednik i povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij fra Miljenko Stojić kazao je da svaki čovjek zavrjeđuje barem mjesto za pokop, mjesto na kojem njegovi bližnji mogu zapaliti svijeću.

Današnjoj svetoj misi i komemoraciji nazočili su brojni vjerski, vojni, kulturni i politički dužnosnici hrvatskog naroda, među kojima i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Zvonko Milas, izaslanik hrvatskog premijera, poručio je kako će svaki križ koji će biti podignut na Bilima svjedočiti povijest.

''Hrvatski narod prošao je puno križnih putova. Puno hrvatskih kostiju ostalo je na tim stratištima i upravo te kosti i te žrtve neka budu temelj na kojem ćemo graditi našu budućnost. Prijepori postoje oko prošlosti, oko budućnosti, kojim putem ići... Prošlost nam je zajednička, život koji živimo - živimo ga licem u lice, okrenuti jedni drugima, a budućnost će biti onakva kakvu je svi zajednom napravimo, druge nam nema'', istaknuo je Milas.

Komemoracija 72. obljetnice stradanja Hrvata, žrtava II. svjetskog rata i poraća na Groblju mira na Bilima. #HrvatiBiH pic.twitter.com/TgJjraDMIk

— Dragan Čović (@Dragan_Covic) August 19, 2017