Kazališni komad
Žena himna - HNK Mostar u međunarodnom kazališnom projektu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru dio je međunarodnog kazališnog projekta ''Žena himna'', čime potvrđuje svoj značaj na domaćoj i regionalnoj kulturnoj sceni.
Riječ je o predstavi ''Žena himna'', koja će biti premijerno izvedena u Istarskom narodnom kazalištu u Puli u petak 28. lipnja 2024. godine u 21 sat.
Ovaj kazališni komad nastao je prema tekstu Davora Špišića za koji je okrunjen prvom nagradom za dramsko djelo ''Marin Držić'' Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za 2022. godinu.
Predstava je nastala u produkciji baljanskog Teatra Fort Forno u suradnji s Istarskim narodnim kazalištem – Gradskim kazalištem Pula, Hrvatskim narodnim kazalištem u Mostaru, Udruženjem ''Intermezzo'' Sarajevo, a uz potporu Austrijskog kulturnog foruma Zagreb. Režiju potpisuje Robert Raponja, a glazbu austrijska skladateljica Antonija Pacek, koja će je uživo izvoditi na pozornici.
Kostimografkinja je Desanka Janković, scenografkinja Jasmina Pacek, oblikovanje svjetla potpisuje Anđela Kusić, asistent redatelja je Davor Tarbuk, umjetnički savjetnik Dragan Komadina, a producentica Jasminka Mesarić. U predstavi igraju Monika Duvnjak, Selma Alispahić, Anita Schmidt i Katica Šubarić / Lara Živolić Agaj.
Temelj drame čini život spisateljice Paule Preradović, autorice austrijske himne i unuke književnika Petra Preradovića koja je djetinjstvo i mladost provela u Puli. U njenoj se biografiji prelamaju epohe 19. i 20. stoljeća – raspad austrougarskog carstva, dva velika svjetska rata i poslijeratno beznađe pedesetih godina u Austriji pozadina su ispred koje se odvija njena burna intimna povijest kao žene i kao umjetnice. Društva u kojima je Paula rođena i stasala, od djevojaštva do zrelosti, dominantno su muška zatvorena društva s hijerarhijom moći u kojoj za žene nije bilo mjesta.
Drama ''Žena himna'' poseban naglasak daje pitanjima identiteta, s obzirom na činjenicu da je Paula u sebi nosila multietničke identitete (slavenske i germanske; mediteranske, balkanske i srednjoeuropske).
