Isus, Sin Čovječji
Ambijentalna glazba u novoj predstavi HNK Mostar
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Glazba daje nešto magično samim predstavama. U kombinaciji s rasvjetom sjedeći u publici lako možete doživjeti jako neobično iskustvo.
Raskošna nova predstava sa zanimljivim vizualnim, glazbenim i koreografskim sadržajima Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru pod nazivom „Isus, Sin Čovječji“, prema istoimenom djelu Halila Džubrana bit će premijerno izvedena 11. svibnja pred mostarskom publikom.
Ambijentalna glazba
U predstavi će, kako je ranije najavio ravnatelj Ivan Vukoja, biti originalne glazbe u suvremenim aranžmanima, pjevanja, plesa i referiranja na bogatu europsku likovnu tradiciju s biblijskim motivima.
Originalna glazba svakako je dala važan doprinos prilikom nimalo laganog zadatka dramatizacije Džubranove poezije u prozi, a za nju je zaslužan autor Gabrijel Prusina kojemu je ovo već druga suradnja s HNK Mostar.
Njegova prva glazbena podloga u ovoj kazališnoj kući bila je u predstavi „Brat magarac“ gdje je na svojevrstan način promovirao hercegovački etnoglazbeni potencijal, a glazba je u tom komadu bila, prema riječima dramaturga Dragana Komadine, „ravnopravni akter, nešto kao 13. glumac u predstavi“.
„Uloga glazbe u predstavi 'Isus, Sin Čovječji' je dosta drugačija nego u prije spomenutoj. Više smo se bazirali na ambijentalnu glazbu koja većinom prati monologe glumaca. Za razliku od 'Brata magarca', ovdje je jako malo elemenata hercegovačkog ruralnog zvuka. Bliskoistočnjački glazbeni elementi prednjače u ovom slučaju“, poručio je Gabrijel Prusina.
Glazba daje nešto magično
Iako je atmosfera prilikom pripreme nove predstave, prema riječima ovog glazbenika, bila malo stresnija zbog cjelokupne otežane epidemiološke situacije, uvjeren je, kaže, kako HNK Mostar neće razočarati svoju publiku ni ovaj put, nego naprotiv oduševiti.
„Uvijek kažem, da imam priliku raditi svaki dan glazbu za predstave, to bih do kraja života potpisao. Proces je dosta drugačiji od onog klasičnog snimanja glazbe i meni osobno jako je privlačan. Glazba daje nešto magično samim predstavama. U kombinaciji s rasvjetom sjedeći u publici lako možete doživjeti jako neobično iskustvo“, naveo je autor glazbe za predstavu „Isus, Sin Čovječji“.
Podsjetimo, redatelj predstave „Isus, Sin Čovječji“ je Robert Pehar, koji ujedno i glumi u ovom kazališnom komadu, a osim njega igraju Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Krešić, Anja Kraljević, Iva Šimić, Velimir Pšeničnik Njirić, Ana Ljubić, Ivan Prskalo i Filip Lukenda.
Dramaturg je Dragan Komadina, scenografkinja je Vesna Režić, a kostimografkinja Mirjana Zagorec. Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Jelena Kordić Kuret.
Halil Džubran, maronitski kršćanin, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo.