Pismo iz Sarajeva zbog napada i (zabranjene) predstave u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Potpuno neprihvatljivo da u umjetnosti postoje stvari koje se ne smiju otvarati i o kojima se ne smije govoriti'', kaže se u otvorenom pismu javnosti Narodnog pozorišta Sarajevo Povodom verbalnog napada na Seada Đulića, umjetničkog direktora MTM-a, te cijelog slučaja vezanog za predstavu ''Oslobođeni Mostar'' redatelja Zlatka Pakovića.

Stupanj slobode jednog društva

''Osjećamo obavezu i potrebu da se oglasimo kao građani, umjetnici i rukovoditelji Narodnog pozorišta Sarajevo. Umjetnost je pokretačka snaga jednog društva i kao takva ima obvezu da se bavi svim društvenim temama'', stoji u pismu kojeg potpisuju Vedrana Božinović, glumica, dramaturginja i umjetnička direktorica Drame NPS, Leo Šarić, operni solista, umjetnički direktor Opere NPS te Dino Mustafić, redatelj, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo.

U pismu se navodi kako ''sloboda umjetnika pokazuje istinski stupanj slobode jednog društva''.

''Suvremeno kazalište ima obvezu da se bavi različitim društvenim simptomima, da proizvodi nova znanja i kritičke analize, naročito inicijative koje su sasvim sigurno nužne borbe za istinu, potom, da pruža otpor društvenim i socijalnim devijacijama, kritički promišlja i nudi drugačije, humanije i pravednije društvene odnose. Posebno subvencionirana kazališta imaju etičku i društvenu obvezu da ostanu mjesta ozbiljnog dijaloga između umjetnika i publike. U tom dijalogu može biti neslaganja, ali ne smije biti agresije i nasilja. Zabrinjavajuće je lako od ovakvog incidenta u Mostaru skliznuti u mrak političke i ideološke cenzure'', navodi se.

Potpisnici pisma upozoravaju da, ukoliko se svaki ovakav pokušaj ušutkivanja umjetnosti ne prepozna i na njega ne reagira na vrijeme, posljedice mogu biti trajne i nepopravljive.

Umjetnici i politički pritisci

''U povijesti kazališta sloboda se osvajala, njegovala i čuvala, nije nam nikada bila data zauvijek. Umjetnici ne smiju pristati na političke pritiske, ucjene i agresivnost koju sve više prepoznajemo kao društvenu tendenciju kojoj se mora odlučno reći sa svih bosanskohercegovačkih pozornica da neće proći'', navodi se u otvorenom pismu sarajevskog Narodnog pozorišta.

Đulić je, naime, objavio kako je na platou mostarskog Narodnog pozorišta verbalno napadnut nakon što je dao izjavu medijima o predstavi ''Oslobođeni Mostar'' koja se neće izvoditi.

''Na poziv novinara državne i federalne televizije da dam izjavu o incidentu otkazivanja rada na predstavi stigao sam na plato ispred Narodnog pozorišta gdje smo trebali snimati. Oko nas se konstantno vrtio jedan scenski radnik Narodnog pozorišta, nepristojno blizu, ali nisam obraćao pažnju. Kad smo završili i neobavezno razgovarali uključio se u razgovor povišenim tonom, koji je na momente bio i imperativan i oštrog stava'', objavio je Đulić napisavši kako je ''pod krinkom zaštite Armije RBiH i islama po tko zna koji put ubijan, kako vole reći 'crveni Mostar''.

Politički pritisci

Iako se prvotno govorilo o nesporazuma u komunikaciji nakon što je redatelj i dramaturg Paković objavio da mu je zabranjen rad, naknadno je rečeno kako se suradnja s njim prekida.

Paković je tvrdio da je bilo političkih pritisaka zbog teksta koji navodno vrijeđa Armiju BiH i islam, što je demantiralo Pozorište, ali je Dragan Markovina, čiji je roman bio osnovica za dramski tekst, gostujući na FTV-u rekao kakoje pritisaka ipak bilo.

''Nekim ljudima iz politike lokalne u Mostaru, naravno bošnjačke s obzirom gdje se radi, zasmetao tekst autora'', rekao je Markovina i dodao kako predstava nije zabranjena nego da je prekinuta suradnja s redateljem kao i da on nije zadovoljan kako je Paković napisao tekst te da on ''nema veze s temom koju smo dogovorili''.

''Naravno da tu ima političkih pritisaka'', rekao je Markovina dodavši kako mu je drže da se predstava u obliku kojeg je Paković zamislio, nije dogodila.