Velikan

100 godina Maka: Dizdar je uspio dati govor kamenu

Mak Dizdar je na osnovu epitafa i napisa na stećcima uspio dati govor kamenu, ali i njegov razgovor s precima koji leže posvuda po cijeloj Bosni.
Kultura / Knjige | 17. 10. 2017. u 14:01 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Obilježavanje stotog rođendana velikana pjesničkog pera u BiH Mehmedalije Maka Dizdara počelo je danas bogatim programom u Historijskom muzeju BiH, a bit će nastavljeno nizom manifestacija u drugim institucijama kulture u Sarajevu, čime se želi dati homage čovjeku koji je ime BiH pronio diljem svjetskih meridijana, a na mapi bh. kulturno-povijesne baštine ostavio vječan pečat.

Muzejski prostor tako je ugostio tri događaja - izložbu plakata i dokumenata "Mak Dizdar: Prvih stotinu godina", izložbu radova MAKKAM i "Fragmente spomenika Maku Dizdaru" konceptualnog umjetnika Adisa Fejzića te otvaranje muzejske knjižnice za javnost.

Direktor Fondacije "Mak Dizdar" Gorčin Dizdar rekao je da se obilježavanje 100. godišnjice rođenja velikog pjesnika održava tijekom cijele godine u nizu bh. i gradova regije, ali da je za središnje manifestacije izabran upravo dan njegova rođenja i grad u kojem je proveo najveći dio života.

Rad Adisa Fejzića predstavila je profesorica Amila Buturović, ocjenjujući fascinantnim da je Dizdar razlikovao dva života stećaka kojima je bio zaokupljen - kao egzotičnih spomenika koji stoje u muzeju i stećaka koji žive svoj život u prirodnom okruženju, na livadama i šumarcima, u suživotu s ljudima.

Mak Dizdar je, kazala je, na osnovu epitafa i napisa na stećcima uspio dati govor kamenu, ali i njegov razgovor s precima koji leže posvuda po cijeloj Bosni.

 

''Fejzić je fragmentima želio reći da je naše znanje o stećcima nepotpuno, a sjećanje isprekidano, tako da ih ne možemo nikada u potpunosti spoznati'', istaknula je.

Kustosica Historijskog muzeja BiH Elma Hodžić navodi kako svake godine kolektiv te institucije naročitu pažnju posveti adaptiranju i promoviranju jedne od njegovih kolekcija, a ove godine odlučili su se za knjižnicu. Kruna rada, kazala je, bila je saradnja sa umjetnikom Adisom Fejzićem, koji je pomogao da se prostor knjižnice i čitaonice otvori za sve buduće čitatelje.

''Knjižnica broji više od 16.000 jedinica koje tematiziraju različita razdoblja bh. povijesti, a isto tako govore o povijesti, povijesti umjetnosti i arhitekturi na ovim prostorima. Sve to se lijepo poklopilo s rođendanom Maka Dizdara'', istaknula je.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović navodi da izložba koju je pripremila ta muzejska institucija donosi originalne Dizdarove dokumente, rukopise i fotografije, dajući uvid u to kako je izgledao život pisca koji je srednji vijek učinio dijelom našeg suvremenog života.

 

 

Kopirati
Drag cursor here to close