145 godina od rođenja Svetozara Ćorovića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan, 29. svibnja 1875. rođen je pisac Svetozar Ćorović, koji je u Mostaru 1896. s Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo list "Zora" u kojem je razvio plodan pripovjedački i urednički rad.

U Mostaru je završio osnovnu i trgovačku školu. Iako skromnog obrazovanja, brzo je izrastao u eminentnog srpskog kulturnog i javnog radnika i proznog pisca, koji će danonoćno pisati crtice, pripovijetke, romane i drame i u njima vjerno slikati život u Hercegovini i ljude svih staleža, vjera i narodnosti.

Kako je najveći dio svog života proveo u svom rodnom gradu, njegova djela nadahnuta su Mostarom i Hercegovinom, a njegove priče govore o životima malih, običnih ljudi, od trgovaca i zanatlija do vojnika, sveštenika i bivših plemića.

U Prvom svjetskom ratu je interniran i potom mobiliziran. Otpušten je nakon što je obolio, a 1919. je umro.

U pripovijetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući neposrednim stilom, koji se odlikuje živopisnošću kazivanja i lakoćom.

Njegova najpoznatija djela su: Ženidba Pere Karantana (1905), Majčina sultanija (1906), Stojan Mutikaša (1907), U ćelijama (1908), U mraku (1909), Jarani (1911), Zulumćar (1913), Kao vihor (1918), Među svojima (1921); pripovijetke ( Bogojavljenska noć, Pod pećinama, Na vodi, Na Vaskrs) i najzad nekoliko pozorišnih komada: dvije šaljive igre: Poremećen plan i Izdaje stan pod kiriju (1899) i aktovke: On, Adembeg, Ptice u kavezu i Povratak.