Mostar: Promovirana knjiga o boravku u logorima Herceg Bosne

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U mostarskom Centru za kulturu, a u sklopu obilježavanja godišnjice rušenja Starog mosta održana je promocija knjige Amera Đulića pod nazivom 'Bili smo samo brojke - 233 dana u logorima'. Svjedočanstvo je to maloljetnika o stradanju u četiri logora Herceg-Bosne, ali i vremenu koje je uslijedilo poslije. Promociju je organiziralo Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca - podružnica Mostar.

O knjizi su govorili doc.dr. Irma Marić, doc.dr. Edim Šator, te prof. Amer Obradović. "Knjigu sam pisao dva mjeseca, a u njoj kronološki opisujem moje odrastanje i onda život u logorima.

Kao 17-godišnjak sam prošao logore Koštana bolnica, Dretelj, Gabela i Heliodrom. Nisam mogao dopustiti da saznanja koja sam imao kao zatočenik u logorima Herceg Bosne odnesem sa sobom u grob, jer dosta sam vidio i čuo i smatram da je moja moralna obaveza da o tome govorim", rekao je autor knjige.

Đulić u knjizi spominje pedesetak zločinaca imenom i prezimenom, koji su kako kaže "prema meni bili zli, ali spominjem i fine ljude koji su pomagali, jer čitav narod nije onakav kakav se opisuje".

"Svjedočio sam na svim sudovima, od općinskog, županijskog, državnog i sve do Haaga. Bilo je pritisaka, čak i novčanih ponuda da se okanim toga. Tako su ljudi kupovani, nije to bilo samo u Stocu. Meni je nuđeno sto tisuća KM da na sudu kažem kako se ničega ne sjećam. Njima je to bilo kao deset maraka ponuditi. Nisam uzeo, ali on je opet bio slobodan zbog, kako je sud kazao, neistinitih i lažnih svjedočenja svjedoka Amera Đulića", izjavio je Đulić.

Predsjednica VKBI - Regionalnog odbora Hercegovina i podružnice Mostar prof.dr. Elbisa Ustamujić je u svom obraćanju između ostalog istaknula: "Poznata je činjenica da ratovi često brišu kulturni identitet neke zajednice, što se trebalo dogoditi i u Mostaru, čime se, između ostalog računalo, i na staru jezgru grada.

Novi Stari most i mnogo drugog iz kulturnog naslijeđa turskog i austro-ugarskog perioda je ponovo izgrađeno, ali sjećanje na proživljene strahote, patnje i ljudske živote, na kulturocid koji se dogodio, uvjetovalo je novo iskustvo u kulturnom pamćenju Bošnjaka", navela je Ustamujić.