Na današnji dan je preminuo Ivo Andrić

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan 1975. godine je preminuo Ivo Andrić, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine za roman 'Na Drini ćuprija'.

Andrić se rodio u hrvatskoj obitelji Antuna Andrića, sudskoga podvornika i Katarine Pejić. U dobi od dvije godine ostaje bez oca i uskoro se s majkom seli u Višegrad kod očeve sestre Ane i njezinog muža Ivana Matkovšika, graničnog policajca.

Kako se navodi na Wikipediji, Andrić se kao sarajevski gimnazijalac kretao u društvu omladinaca iz buntovničke udružbe Mlade Bosne, a kao zagrebački student upoznao je A.G. Matoša, i premda se nije svrstao u krug matoševaca, Matoševu smrt komemorirao je predavanjem u Klubu hrvatskih studenata 'Zvonimir' u Beču.

Početkom mjeseca listopada 1919. godine, uz pomoć Tugomira Alaupovića, Andrić počinje raditi kao službenik u Ministarstvu vjera u Beogradu. Upoznaje druge književnike i prijateljuje s Crnjanskim, Vinaverom, Pandurovićem, Sibom Miličićem i drugim piscima.

Iste godine, izdavač 'Kugli' objavljuje novu zbirku pjesama u prozi 'Nemiri', a nakladnik S. B. Cvijanović izdaje pripovijetku 'Put Alije Đerzeleza'. U jesen 1921. godine, Andrić je postavljen za službenika u generalnom konzulatu u Bukureštu, a iste godine otpočinje suradnju sa Srpskim književnim glasnikom objavljujući priču 'Ćorkan i Švabica'.

1922. godine objavio je još dvije pripovijetke 'Za logorovanja' i 'Žena od slonove kosti', ciklus pjesama 'Šta sanjam i šta mi se događa' i nekoliko književnih prikaza.

Njegova doktorska disertacija, objavljena je u prijevodu 1982. godine, u prvom broju časopisa 'Sveske' Zadužbine Ive Andrića. 1924. godine, objavljuje nekoliko važnijih pripovijedaka, koje se ubrajaju u njegova najpoznatija djela: 'Mustafa Madžar', 'Ljubav u kasabi', 'U musafirhani' i 'Dan u Rimu'.

Posljednja, i u svijetu najpoznatija faza Andrićeva stvaralaštva obilježena je opsežnijim djelima. Romane 'Na Drini ćuprija' i 'Travnička hronika' napisao je tijekom izolacije u od Nijemaca okupiranome Beogradu, dok su 'Gospođica' i nedovršeni 'Omerpaša Latas' ostali pomalo u sjeni navedenih romana.

Pored navedenih, Andrić je autor mnogih djela poput 'Gospođica', 'Žena na kamenu', 'Kuća na osami', 'Lica', 'Zapisi o Goji' i dr. Također, dobio je brojne nagrade, a dobitnik je i više odličja, te priznanja u Kruševcu, Beogradu i Mostaru.