Ana Marić u Mostaru predstavlja prvu zbirku pjesama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U maloj dvorani na prvom katu Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru u utorak, 20. studenog u 17:00 sati, održat će se promocija zbirke pjesama ''Što se smiješ (Carmina ad magistram)'' apsolventice hrvatskog jezika i književnosti te latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru  Ane Marić.

Ana Marić, rođena je u Mostaru 29. listopada 1994. godine u Mostaru. Srednju turističko-ugostiteljsku školu završila je u Mostaru, a zatim je upisala studij hrvatskoga jezika i književnosti te latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je trenutno apsolventica.

Njezine pjesme objavljene su u 61. izdanju Motrišta, časopisa za kulturu, znanost i društvena pitanja u nakladi Matice hrvatske i školskom časopisu Nasmijani stuško, a Ana je svoje pjesme također čitala i na raznim književnim večerima koje su organizirali studentski zbor Filozofskog fakulteta i Klub studenata Hrvatskog jezika Franjo Miličević na Filozofskom fakultetu kojeg je Ana aktivni član.

Ovo je Anina prva promocija. Recenziju je napisao Ivan Vrljić koji je istaknuo da Anina poezija predstavlja ''mitski svijet obrušen dalekozorom k transcendentalnom poimanju života i sveukupne zbilje postojanja'', prikazujući mitologiju i likove božanstava u Aninoj poeziji.

Predgovor je napisao profesor Antun Lučić, inače redoviti profesor Svjetske i Renesansne književnosti na odsjeku hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji je u svojem predgovoru kazao kako je Anina poezija ''usmjerena iz ovovremenosti u klasičnu davninu i da je potvrda pjesničke otvorenosti, znatne izgrađenosti i šireg nastojanja da se moderno stvaranje sustavi i vidi uz ranije zajamčene, konvencionalne uspjehe pjevanja''.

Ana u svojim stihovima predstavlja, ne samo svijet grčkog mita i metafora vezanih za božanske figure, nego i personificirane emocije nadanja, strahova i radosti s kojima Ana kao lirski subjekt često vodi dijaloge i sukobe, kao i prikaze krajolika koji su u pjesniknjinim mislima zauzeli posebno mjesto i vječne ljubavi prema materinskom jeziku koja u Ani sve više raste i proslavlja kroz hvalospjeve koji se mogu iščitati u pojedinim pjesmama.