Anita Martinac
Branitelji iz romana Grad bez ptica na ponos Širokom Brijegu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Književnica Anita Martinac nakon niza uspješnih romana Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, brojnih zbirki poezije, te zbirke novela, poezije, bajki, i sa novim proznim djelom romanom GRAD BEZ PTICA ne prestaje oduševljavati čitatelje.
Teme njenih romana očito su i teme zanimanja čitatelja a o njima se malo ili nikako nije pisalo.
Grad bez ptica premijerno je predstavljen u Mostaru a nakon toga i u Zagrebu gdje su mediji popratili veliko zanimanje publike. Najavljeno predstavljanje u Širokom Brijegu sigurno će privući brojnu publiku jer su mnogi likovi u romanu baš iz Širokog Brijega i to iz postrojbe Kažnjeničke bojne.
Roman je pisan po stvarnim događajima s početka devedesetih godina. Živopisno su opisane scene organiziranja prvog otpora, zaustavljanja tenkova i oslobađanja grada Mostara. Kroz romansiranu i dinamičnu fabulu autorica nas drži uz knjigu od početka do kraja, te kao i raniji njeni romani Grad bez ptica čita se na dušak.
Kako smo i navikli od književnice ona izravno kroz svoj raskošni pripovjedački dar oživljava prošlost i progovara o temama kojih se mnogi ustručavaju glasno izreći. Tako i o posljednjem ratu na ovim prostorima književnica Anita Martinac identificira problematiku postavljanja kadrova i njene posljedice.
U isprepletenoj i zanimljivoj vojnoj političkoj priči daje ključ čitatelju da s osvrtom na to vrijeme razumije i današnjicu. Čitatelj bez obzira gdje se nalazio u spomenuto vrijeme ipak uspijeva sebe identificirati sa odabranim likovima i osjetiti snažnu povezanost sa svakom opisanom scenom.
Kako saznajemo svi likovi su stvarne osobe kao i događaji o kojima piše.
Po riječima književnih kritičara književnica Anita Martinac obogatila je hrvatsku književnost, te kao virtuozica pisanih riječi više puta i nagrađivana za svoj rad.
Predstavljanje romana Grad bez ptica najavljen je za srijedu 4. ožujka u 19 sati u Narodnoj knjižnici Široki Brijeg. Program će moderirati Željka Šaravanja a u scenskom prikazu ovog djela sudjeluju Andrija Zeljko, Željka Šaravanja, Gojko Jelić i autorica.
Ulaz je slobodan.