Velikić
Astragan - Posljednji jugoslavenski roman
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Srpski pisac Dragan Velikić gostovao je u utorak u programu Festivala svjetske književnosti gdje je u povodu hrvatskog reizdanja romana "Astragan" govorio o svojem pisanju, u kojemu prepliće veliku i malu povijest tragajući za stopama vlastita identiteta između Beograda i Pule.
S autorom je u Hrvatskom glazbenom zavodu razgovor vodio enciklopedist i pisac Vlaho Bogišić. Istaknuo je kako je riječ o velikom piscu izvanrednog romanesknog niza, prevedenog na mnoge jezike. U tridesetogodišnjem obzoru njegova opusa, "Astragan" je šesta knjiga koja izlazi u nas nakon što su se njegova dva kulturna svijeta – Srbije i Hrvatske – barem nominalno razdvojila, napomenuo je.
Ne postoji autoritet za literaturu
Objavljen prvi put prijelomne 1991., "Astragan" se u povijest književnosti naših prostora upisao kao "posljednji jugoslavenski roman". Trideset godina nakon prvog izdanja u biblioteci Hit zagrebačkog Znanja, knjiga je dobila novo ruho pod egidom Velikićeva hrvatskog izdavača, MeandarMedije.
Velikić je kazao kako to što je roman premijerno izašao upravo u Zagrebu, što je u ono vrijeme, kako je rekao, za njegovu generaciju predstavljalo uspjeh, može zahvaliti Igoru Mandiću, koji je u svojoj kolumni o književnosti u NIN-u pozitivno pisao o njegovom pisanju. "To je onda zaista imalo težinu. Mi danas, barem u Srbiji, nemamo te ekvivalente. Ne postoji autoritet za literaturu, sve su knjige kultne, sve je fenomenalno, potrošeni su superlativi i nema se težinu", kazao je pisac.
"Dakle neka prva inicijacija je bio tekst Igora Mandića, a druga kad me Zlatko Crnković 1989. godine pitao da li bih dao njemu svoj sljedeći roman", pojasnio je.
Dragan Velikić (1953.) autor je jedanaest romana, tri knjige priča i sedam knjiga eseja, prevedenih na osamnaest jezika. Već s prvijencem "Via Pula" (1988.), romanom koji je pisac nazvao "trezorom mojega odrastanja", ušao je – Mandićevim riječima – u "glavnu kompoziciju jugoslavenske proze", te se u nešto više od tri desetljeća etablirao kao jedan od najistaknutijih pisaca naših prostora.
Pisac "lutajućeg identiteta"
Bio je urednik izdavačke djelatnosti Radija B92, pisao je kolumne za NIN, Vreme, Danas, Reporter i Status, bio veleposlanik Srbije u Austriji. Dvostruki je dobitnik NIN-ove nagrade, uz ostala prestižna književna priznanja. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.
Posežući za vlastitim životom, Velikić se u svojim knjigama bavi identitetom, sjećanjem i transformacijom u vremenu, duboko kritički promišljajući našu suvremenost. Upućen na mjesto maloga čovjeka u velikoj povijesti, on je pisac "lutajućeg identiteta": rođen u Beogradu, djetinjstvo i mladost proveo je u Puli, i ta su mu dva grada, kako je rekao, najvažnija.
Kada je pisao "Astragan", koncem 80-ih godina prošloga stoljeća, živio je na relaciji između Pule i Beograda. "Kada sam u Beogradu, kritičan sam prema tom gradu, kada sam u Puli, kritičan sam prema Puli, ali oba prostora žive u meni", rekao je.
U prvom poglavlju knjige, pod naslovom "Studio Beograd", Velikić piše o Beogradu. "U tom trenutku, to je pomalo jedan futuristički tekst, jer o Beogradu pišem kao o studiju u kojem se događaju određene priče i filmovi", kazao je. Tada se čak zapitao nije li možda malo i pretjerao s opisima. "Ispostavilo se da, 30 godina kasnije, to ne da nije bilo pretjerano, nego je to naivno u odnosu na to u što je Beograd izrastao. Grad u kojemu sam rođen, u kojem najduže živim, Beograd, danas je praktički grad koji je izmješten iz civilizacije", rekao je pisac.
Roman o političkoj i seksualnoj obmani
Tom današnjem Beogradu posvetio je svoj posljednji roman, "Adresa" (2019.), koji je, kako je rekao, prirodni nastavak, ostvarenje prvog poglavalja "Astragana". "To je jedan svijet iz kojeg ne samo da nisam izašao, nego sam ga prizvao", kazao je.
"Astragan" je roman o političkoj i seksualnoj obmani koja se odvija između Beograda i jadranske obale. "Astraganov" svijet špijunaže, politike i povijesti, Jurica Pavičić prozvao je "u suštini najrazornijom antikomunističkom knjigom koja iz aristokratske pozicije razara ideologiju".
Deveti Festival svjetske književnosti održava se od 5. do 11. rujna, a donosi gostovanja pedesetak autora iz 15 zemalja. Program se nastavlja u srijedu, gostovanjem najveće zvijezde ovogodišnjega festivala Svetlane Aleksijevič. S bjeloruskom Nobelovkom u HGZ-u će razgovarati Miljenko Jergović (21 sat).
Marko Gregur bit će gost Književne matineje (12 sati, HRT, HTV3), okrugli stol o bjeloruskoj književnosti u Knjižari Fraktura ugostit će bjeloruske disidentske pisce Juliju Cimafiejevu i Alhierda Bahareviča (12 sati), Dvostruki portret spojit će u razgovoru njemačku spisateljicu i ilustratoricu Judith Schalansky te pisca i esejista Ivana Lovrenovića (Knjižara Fraktura, 18 sati), a u program FSK-a u 20 sati u Knjižari Fraktura putem Zooma će se priključiti australski pisac Gregory David Roberts.
