Za EU projekt vrijedan preko 2 milijuna eura prepisali tekstove duvanjske pjesnikinje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Što ću jadna, pitam, svoga lolu, kad mi moji ne daju dozvolu'', napisala je Ljuba Đikić iz Tomislavgrada još prije 30 godina u svojoj knjizi ''Ljubi, dragi, ne žali me mladu'', a sada su ti isti stihovi samo jedni od mnogih koji su objavljeni u monografiji ''Kulturna ruta gange i bećarca'' bez njenog potpisa i znanja.

Ova novinarka i pjesnikinja već u nekoliko navrata na svome Facebook profilu podsjetila je kako je riječ o njenim pjesmama i interpretacijama koje su autori spomenute monografije, kako navodi, prepisali. Sada je nakon prijetnji tužbom, od strane Turističke zajednice grada Pleternice ukoliko objavi ovaj problem u medijima, uputila otvoreno prosvjedno pismo.

Čiji su stihovi?

''Naime, u knjizi-monografiji 'Kulturna ruta gange i bećarca', koja je doista luksuzno izdanje i kojoj sam se obradovala i prvo pogledala prekrasne slike iz duvanjskog kraja, a kada sam počela čitati tekst neugodno sam se iznenadila u tekstu Ganga. Ne znam tko je autor, ali sam prepoznala i svoj tekst i svoje gange, stihove gange, objavljene u dvije moje knjige: 'Ljubi, dragi, ne žali me mladu', vlastita naklada, Duvno/Tomislavgrad, 1989.godine, te u nedavno objavljenoj knjizi Pisme i pisma' '', navela je Đikić u otvorenom pismu.

Po sadržajima obje knjige je snimala i dokumentarno-igrani film ''Ganga-prijateljica života'', koji još nije prikazan, a uz to za knjigu ''Ljubi, dragi, ne žali me mladu'' Đikić je pripremala dopunjeno veliko izdanje.

''I što sada, napisati u filmu i knjizi da sam preuzela tekstove iz monografije 'Kulturna ruta gange i bećarca'?'', zapitala se Đikić.

Đikić tvrdi kako je u spomenutoj monografiji od 20 objavljenih ganga, 14 iz njenih knjiga.

''To me jako uznemirilo i potreslo, i već danima trpim užasnu psihičku i duševnu bol'', poručila je.

Na njeno ranije prosvjedno pismo upućeno TZ Pleternica, dobila je odgovor kako predmetna interpretacija nije identična pa ni slična te da su korišteni potpuno drugi izvori.

Njenim tvrdnjama, navode, ne mogu pokloniti vjeru budući da se njena knjiga na internetu ''publicira kao etnografski zapisi o ljubavnim običajima i pjesmama duvanjskog kraja do šezdesetih godina''.

Tekst ''Ajkara'', čija je ona također autorica, prenesen je, prema njenim riječima, bez dozvole, ali je portal u njenom vlasništvu naveden kao izvor.

''Sve ostalo što nikako nije dobro za duvanjsku kulturnu baštinu, a što je objavljeno u ovim knjigama, je nanijelo nemjerljivu štetu i meni osobno, ali i duvanjskoj kulturnoj baštini'', navela je.

Godine truda

Đikić u otvorenom pismu TZ Pleternica traži zaustavljanje daljnje distribucije monografije, javnu ispriku koja će biti objavljena svim vodećim medijima u Hercegovini, novčanu odštetu za objavljivanje tuđeg teksta. U suprotnom, ova novinarka i pjesnikinja najavila je tužbu protiv nakladnika knjiga ''Kulturna ruta gange i bećarca'' i ''Kuharica gange i bećarca'' te kako će upoznati EU Fond iz kojeg je financiran ovaj projekt.

''Dakle, dok je meni prije 30 godina trebalo 10 godina za napisati ovu knjigu, dignuti kredit i platiti tiskanje u vlastitoj nakladi, ovim "europskim" resavcima, prepisivačima, trebalo je pola dana, najviše, copy-paste ili daktilografkinji da prepiše, nekada i s greškama, ne bitno, samo neka se stigne, jer steže rok'', zaključila je Đikić na svom Facebook profilu.

"Kako je moguće da od stotine tisuća stihova gange, vi baš objavite one iz već objavljenih knjiga, ako ih nema u prodaji (?), niste ih vidjeli, nego ste koristili neke druge izvore?", pita autore monografije novinarska i pjesnikinja Đikić.

Vodeći partner projekta "Kulturna ruta bećarca i gange" bio je hrvatski grad Pleternica, a u njegovoj realizaciji sudjelovali su i Općina Tomislavgrad, Kulturno-informativni centar Tomislavgrad, Poduzetnički centar Pleternica te Turistička zajednica Grada Pleternice.

Ukupna vrijednost projekta bila je 2,35 milijuna eura, od čega je 85 posto sredstva osigurala Europska unija u okviru programa INTERREG IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, a ostatak lokalni partneri.