Distopija

Bljesak na Festivalu svjetske književnosti: Predstavljena Mlakićeva postapokaliptična “Druga Noina arka“

Josip Mlakić, višestruko nagrađivani hrvatski i bh. romanopisac, scenarist i kolumnist portala Bljesak.info predstavio je novi roman „Drugu Noinu arku“ u programu Dvostruki portret na Festivalu svjetske književnosti koji se održava u Zagrebu.
Kultura / Knjige | 08. 09. 2022. u 08:57 Gloria LUJANOVIĆ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U programu Dvostrukog portreta na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu predstavljena su dva nova hrvatska distopijska romana  -  “Druga Noina arka Josipa“ Mlakića i “Vuk na snijegu“ Davora Špišića. Razgovor dvojice pisaca moderirala je Lana Molvarec, kroatistica i profesorica sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknuvši kako su distopijski romani priče o sadašnjosti koju ni ne vidimo.

 “Druga Noina arka“ novi je roman Josipa Mlakića objavljen u Frakturinoj nakladi i doo je distopijske trilogije koja obuhvaća romane „Planet Friedman“ i “O zlatu, ljudima i psima“.

Distopija

Mlakić se kao višestruko nagrađivani bh. i hrvatski književnik i scenarist, već nekoliko puta dokazao sjajnim i u distopijskom žanru, za razliku od Davora Špišića, pisca i dramatičara kojem je knjiga „Vuk na snijegu“ u nakladi Hena-com-a prva takva, napisana u distopijskom žanru.

  / Josip Mlakić | Foto: Anto Magzan za Festival svjetske književnosti, Fraktura 

Molvarec je naglasila kako obojicu autora, odnosno njihove knjige, povezuje distopijski žanr iznimno popularan na globalnoj književnoj sceni.

“Distopija je popularna, utjecajna, pa čak i komercijalna, ali u našim okvirima nema takvu tradiciju, a ni toliki broj autora koji je pišu. U slučaju Mlakićeve 'Druge Noine arke' riječ je i o romanu postapokaliptičnog žanra“, izjavila je Molvarec.

Špišićev “Vuk na snijegu“, smješten je u 2035. godinu u osiromašenu Hrvatsku pogođenu vojnim udarom i totalitarnim režimom u kojem otac Danko i sin Vuk jedan od drugog kriju koliko je malo potrebno da dotaknu dno.

“Distopiju sam uzeo kao vanjski kalup u kojem se priča događa, a to je život u Hrvatskoj 2035. nakon vojnog udara kada je formirana vlada nacionalnog spasa na čelu sa premijerom koji je 'bog i batina'. Granica između naroda i vlasti ne postoji, a što dokazuje, između ostalog, i  srušena zgrada Parlamenta“, rekao je Špišić i dodao kako u toj zemlji živi besramno bogata manjina i uboga većina koja pokušava preživjeti.

Posljednja dvojica stanovnika na planeti

“U takvom okruženju, moja dva glavna junaka, samohrani otac i sin tinejdžer pokušavaju živjeti život koji najbolje znaju. Otac radi kao zaštitar u najvećem tržnom centru na Balkanu i zarađuje batinanjem jer vlada često zaštitare angažira i za specijalne vojne operacije poput gušenja socijalnih nemira koji prijete da će prerasti u revoluciju“, dodao je Špišić.

  / Foto: Anto Magzan za Festival svjetske književnosti, Fraktura 

U Mlakićevoj “Drugoj Noinoj arci“, postapokalitičnom romanu, posljednja dvojica stanovnika na planeti Zemlji su Noa, radnik na izradi drvenog ugljena i ovčar Ibrahim, pokušavaju preživjeti na neimenovanom području u Bosni.

“Koristio sam biblijsku priču o postanku i nestanku svijeta, poigravao sam se početkom i krajem svijeta. Zastrašujuće je, zapravo, to što je danas itekako moguće da se iz kostiju iz Knjige nestanka ponovno oživi svijet tehnološkim metodama i da će u pitanu biti neka superiorna civilizacija. Roman sam već predao uredniku da bi se potom pojavila 'Anomalija' u kojoj su ljudi poput kompjuterske simulacije“, dodao je.

“Druga Noina arka“ vremenski je smještena u zadnje trenutke prije propasti svijeta i opisuje kataklizmu nestanka planete Zemlje.

Karikiramo sadašnjost

Molvarec je, pak, istaknula kako se Mlakićeva distopijska trilogija kreće obrnutim evolucijskim slijedom, od “Planeta Friedman“ koji je tematizirao tehnološka dostignuća, preko distopije o tri sjeverne Koreje na teritoriju današnje BiH u “O zlatu, ljudima i pisma“, pa do nestanka Zemlje.

“Utopija je utopija, a svaka se utopija prije ili kasnije pretvori u distopiju što je svojevrsna antropološka zadatost nakon čega slijedi apokalipsa. To je, rekao bih, premisa ove knjige“, dodao je Mlakić.

Žanrovska književnost, istaknuo je Mlakić, traži oštro antagonizirani svijet, crno-bijelu sliku, određene stereotipizacije, dok su postapokaliptični romani zahtjevi.

“Distopija je uvijek priča o sadašnjosti, karikiramo sadašnjost, prebacujemo je u budućnost i kao karikaturisti, naglašavamo određene anomalije i detalje da bi sve izgledalo grotesknije“, izjavio je Mlakić.

Špišić je, također, naglasio kako nema te mašte koju bi pisci mogli upotrijebiti, a koja se već sutra možda neće dogoditi na ovim prostorima.

  / Mlakić, Molvarec i Špišić | Foto: Anto Magzan za Festival svjetske književnosti, Fraktura 

“Vuka, kao fragilnog i ranjivog dječaka homoseksualne orijentacije, u školi zlostavlja, između ostalih, i sin jednog od vodećih biznismena u plinskoj industriji. Sada kada vlada nestašica energentima, malo sam se i uplašio jesam li to prorekao jer sam rukopis predao još prošle godine ne sluteći, ni sam, a ni svijet, što bi nam se moglo dogoditi“, rekao je Špišić.

Komentirajući distopijsku književnost kao svojevrsnu društveno-angažiranu literaturu, Mlakić je istaknuo kako distopija, zapravo, polazi od realnosti i činjenica.

1984

“Najbolji primjer je Orwellova „1984.“, taj se roman pojavio kada je plan o Europi kao euroazijskom prostoru pod Staljinovom kontrolom bio moguć jer je Njemačka bila bolesnik, a u Francuskoj i Italiji komunisti na vlasti. Maršalov plan da Europa ne padne u ralje komunizma Orwell je uzeo i prebacio radnju u budućnost“, dodao je Mlakić.

Festival svjetske književnosti koji organizira nakladnička kuća Fraktura počeo je u nedjelju, 4. rujna predstavljanjem knjige „Ljeta s Marijom“, novog romana Olje Savičević Ivančević, a ovih su dana gostovali brojni europski i regionalni pisci poput Mathiasa Enharda, Semezdina Mehmedinovića, Bernardine Evaristo, Erice Johnson Debeljak, Milene Marković, Andreja Nikolaidisa, Sergeja Lebedeva, Ivane Šojat, a završava u petak, 9. rujna gdje će na zatvaranju FSK-a gostovati Slavenka Drakulić i predstaviti novu knjigu eseja „Rat je svugdje isti“.

Kopirati
Drag cursor here to close