Čitajući kratke tekstove na internetu, čitatelja ne čini iskusnijim

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Javna ustanova "Biblioteka Sarajevo" posljednjih mjeseci bilježi povećan broj posjetitelja različitih afiniteta i generacija koji iznajmljuju beletristiku, znansvene knjige, slikovnice, redovne učeničke lektire, ali i avanturističke romane.

Uposlenica te ustanove Amela Đelilović-Malešević kazala je Feni da u sastavu Biblioteke postoji 16 odjeljenja i dvije specijalne čitaonice, Američki kutak i Njemačka čitaonica, te da pored uobičajenog posuđivanja knjiga organiziraju i niz drugih usluga.

Izdvojila je realizaciju projekta "Zimski raspust u biblioteci" od 3. do 31. siječnja, čiji je cilj da djeca provedu slobodno vrijeme u biblioteci i to na kreativan i zabavan način. Dodala je da će tijekom zimskog raspusta biti organizirane brojne interaktivne i edukativne radionice, pričaonice, filmske projekcije, igrokazi te kviz znanja. Programi će biti realizirani u odjeljenjima Hadžići, Dobrinja, Američki kutak, Dječije odjeljenje, Mak, Otoka i Alipašino polje "C".

Uposlenica "Biblioteke Sarajevo" Amra Mutapčić-Čengić za Fenu je istaknula da je upotrebom novih tehnologija i medija, čitanje i pisanje postalo svakodnevica te da se slobodno može reći da ljudi nikada nisu više čitali nego danas.

''Svakodnevna komunikacija, upotreba pametnih telefona, računara, društvenih mreža, online medija podrazumijeva da po cijeli dan nešto čitamo i pišemo. Dakle, čitanje jeste poprimilo drugačiji oblik koji je u ekspanziji'', naglasila je.

Također se osvrnula i na hiperprodukciju, koja podrazumijeva i hiperprodukciju književnosti.

''Knjiga je današnjem čitatelju dostupnija nego što je to ranije bio slučaj, jer je možete kupiti u samoposluzi ili trafici, a internet svima omogućava prostor za objavljivanje. Uvjetno rečeno, možemo reći da je knjiga danas povoljnija nego nekad ranije'', kazala je.

Međutim, naglašava da sve to utječe i na kvalitetu te da broj sati koji provode čitajući kratke tekstove na internetu, čitatelja ne čini iskusnijim. Također smatra da oni ljudi koji su imali kulturu čitanja beletristike nikada nisu bili u većini baš kao što to nisu ni oni koji posjećuju kazališta ili odlaze na koncerte klasične glazbe te da se ne treba očekivati da će se to u nekoj budućnosti 'omasoviti'.

Mišljenja je da nije ni potrebno brojati ili mjeriti broj čitatelja, već da se treba baviti ljudima koji žele da čitaju te im osigurati naslov koje žele čitati.

''I dalje imamo veliki problem s osnovnim stvarima, djeca na području Kantona Sarajevo imaju veliki problem da dođu do potrebne lektire. Jer kvantiteta ne znači nužno i kvalitetu'', pojasnila je Mutapčić-Čengić.