Čovjek koji je književnosti podario Toma Sawyera i Huckleberryja Finna

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Američki književnik Mark Twain (pravo ime Samuel Langhorne Clemens) umro je na današnji dan, 21. travnja 1910. u američkom Reddingu.

Rođen je u mjestu Florida 30. studenog 1835., gdje je i odrastao, uz obale rijeke Mississippi.

Obrazovanje je nakon 12. godine života stjecao uglavnom u tiskarama i novinskim redakcijama.

Radio mnoge poslove: bio tiskarski šegrt (od 1848), putujući tiskarski slagar (od 1853); pomoćnik riječnoga pilota na Mississippiju (1856), riječni pilot (1859).

Nakon izbijanja građanskoga rata (1861) otišao na američki zapad te se okrenuo humorističnim novinskim vrstama, uzevši 1863. pseudonim pod kojim se proslavio (mark twain: kormilarska oznaka za 12 stopa dubine).

Proslavio se humoreskom Slavna skočižaba iz Calaveraskog okruga (The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County, 1865) te nizom humoreski i kratkih priča nadahnutih usmenom tradicijom (tzv. tall tales – lovačke priče) kao i humorističnim putopisnim crticama s puta od Californije do New Yorka, a potom iz Europe i Palestine (sakupljenih u knjizi Naivčine u inozemstvu – The Innocents Abroad, 1869).

Njima je jasno pokazao svoj stil zasnovan na majstorskoj izmjeni ozbiljnih i komičkih dijelova, varijacijama tipova komike (od pučkoga žargonskog humora do stilskih parodija) i autorskoj poziciji pronicava američkoga zapadnjaka koji slikovito i otvoreno opisuje strane običaje i satirizira američke turiste.

Dar za humor i romani za mlade

Popularnost je dodatno proširio duhovitim javnim predavanjima te osobito romanima Pustolovine Toma Sawyera (The Adventures of Tom Sawyer, 1876) i Pustolovine Huckleberryja Finna (The Adventures of Huckleberry Finn, 1884), kojima je stekao status prvog autohtonog američkog romanopisca, neovisna o europskom naslijeđu i utjecajima.

Prvi, pustolovni roman za mlade, slika američke pogranične zajednice s nestašnim dječakom kao glavnim likom i radnjom u gradiću na obali Mississippija, odlikuje se majstorskom kombinacijom žanrovskih formula (detektivskoga, gusarskoga i gotičkoga zapleta) i naglašenim humorističnim elementima.

Drugi, s naslovnim junakom dječaka lutalice (jedan od likova prethodnoga romana) koji napušta civilizaciju kako bi punu slobodu ostvario u prirodi, miješa realistično-satirične (osobito u prikazu ljudske pohlepe) i romantičke elemente, s rijekom kao stvarnim i metaforičkim prostorom oslobođenja.

U njem je dosegnuo i stilski vrhunac, originalnom, nijansiranom i dosljednom uporabom nekoliko narječja govornoga jezika.

Podjednako su popularni bili i njegov roman za mladež s radnjom u tudorskoj Engleskoj Kraljević i prosjak (The Prince and the Pauper, 1881), satirično-povijesni roman o tipičnom pragmatičnom Amerikancu na arturijanskom dvoru Yankee na dvoru kralja Arthura (A Connecticut Yankee in King Arthur’s Court, 1889), te nostalgijom prožeti memoarski zapisi Život na Mississippiju (Life on the Mississippi, 1883).

Rastuća gorčina u njemu

Potkraj stvaralaštva varirao je svoje teme (romani Tragedija glupana Wilsona – The Tragedy of Pudd’nhead Wilson, 1894; Tom Sawyer u inozemstvu – Tom Sawyer Abroad, 1894; Osobna sjećanja Ivane Orleanske – Personal Recollections of Joan of Arc, 1895; Tom Sawyer, detektiv – Tom Sawyer, Detective, 1896; zbirka priča Novčanica od milijun funti i druge nove priče – The £1,000.000 Bank-Note and Other New Stories, 1893).

Priče u zbirci Čovjek koji je pokvario Hadleyburg i druge priče i skice (The Man That Corrupted Hadleyburg and Other Stories and Sketches, 1900) i nedovršeni roman Tajanstveni stranac (The Mysterious Stranger, 1916) odlikuju se rastućom gorčinom, pa i pesimističnim gledanjem na čovjeka, koje su prouzročili njegov poslovni neuspjeh, a kasnije i smrt supruge i dviju kćeri..

Generalno uzevši, njegovom pojavom u američkoj književnosti završava dominacija autora iz Nove Engleske. Već za života stječe međunarodnu slavu. Utjecao je na Faulknera i Hemingwaya, i bio jedan od nekolicine prijatelja Nikole Tesle.

Istaknuti humorist svjetske književnosti, prvi je američki romanopisac izrastao neovisno od europske tradicije. Nazivaju ga ocem američke književnosti.