Dio književne zaostavštine Laure Papo Bahorete ugledao svjetlost dana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dio književne zaostavštine sefardske spisateljice Laure Papo Bahorete, Sarajke, ugledao je svjetlost dana nakon 54 godine ležanja u arhivskim policama.

To su omogućili Historijski arhiv Sarajevo, Filozofski fakultet i Veleposlanstvo Španjolske u Bosni i Hercegovini, čiji su predstavnici večeras u Zemaljskom muzeju predstavili prvi tom njenih sakupljenih rukopisa te najavili još dva toma koji će biti objavljeni u tiskanoj i digitalnoj formi u naredne dvije godine.

Jedan od razloga što je ova zaostavština, iako vrijedna, čekala na objavljivanje cijele 54 godine, jeste jezička barijera, pisana je židovsko-španjolskim (judeo-espanjol) jezikom, rečeno je na promociji.

Španjolski veleposlanik u BiH Juan Bosco Gimenez Soriano, jedan od promotora, rekao je za autoricu da je jedna od najznačajnijih predstavnica španjolske kulture na Balkanu i naglasio da njena književnost svjedoči i o kulturnoj tradiciji sefardskih Židova u Sarajevu te o bogatom kulturnom nasljeđu židovske zajednice u BiH.

Profesor David Kamhi, kao i drugi promotori, naglašava ulogu obitelji a posebno figuru žene-majke kao čest fokus u Laurinom literarnom obraćanju.

''Od tri najavljena toma, prvi donosi rukopise dramskih djela. Objavljivanje drame 'Esterka' u digitalnoj verziji 2012. godine, najpoznatije i najizvođenije od svih, dalo je odlučujući poticaj realizaciji projekta, s porastom svijesti o potrebi studioznijeg bavljenja cjelokupnim dramskim opusom ove autorice, čuvarice i promotorice tradicionalnih vrijednosti sefardske zajednice u Bosni, kojoj je i sama pripadala'', naglašava Kamhi.

Prvi svezak koji otvara seriju od tri planirane knjige čine upravo dramski tekstovi čiji će dragocjeni rukopisi napokon prestati biti puka arhivska građa i ekskluzivni predmet zanimanja rijetkih istraživača, znalaca židovsko - španjolskog (sefardskog) jezika, te postati dio javnog kulturnog dobra, rekao je također.

Digitalnu formu prvog toma Laurinih rukopisa, direktor Historijskog arhiva Sejdalija Gušić najavio je za razdoblje odmah nakon promocije.

Objavljivanje je realizirano u projektu obilježavanja 450 godina od dolaska Sefarda u BiH.

Rukopisna građa Laure Papo Bahorete su eseji, dramski tekstovi, slike o običajima, zbirke romansi. Gotovo cijelog života sakupljala je veliki broj španjolskih romansi iz daleke prošlosti, koje se početkom 20. stoljeća nisu više mogle čuti u Španjolskoj jer su tamo nestale, ali su pjevane i govorene u Bosni.

Njena studija 'La Mužer Sefardi de Bosna' (Sefardske žene u Bosni) prva je na svijetu kulturografska i etnografska knjiga o sefardskoj ženi.

Laura Papo, rođena Levi, na svijet je došla u Sarajevu 1891. godine kao prvorođena kćerka (bahoreta) u obitelji Jude i Estere Levi. Udala se 1911. godine za Danijela Papu.

Između 1900. i 1908. živjela je s obitelji u Carigradu, a od tada u Sarajevu, do 1942. godine, kad je umrla u bolnici shrvana bolom zbog odvođenja njenih sinova, Leona i Kokija, u ustaški sabirni logor u Jasenovcu.

Nije znala da su joj sinovi ubijeni već na putu prema logoru.