Druga strana rata u Lašvanskoj dolini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Večeras, 11. prosinca 2017. u 19 sati u Zelenoj sali OŠ “Novi Travnik“ bit će upriličeno predstavljanje knjige Velimira Bugarina Druga strana rata: Sjećanje na ratnu svakodnevicu u Lašvanskoj dolini. Knjigu će predstaviti Stjepan Dujo, mag. iur., i mons. dr. Pavo Jurišić, profesor religijske pedagogije i misiologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Nakon višegodišnjeg istraživanja, prikupljanja građe, analize, interpretacije prikupljenih podataka, intervjuiranja ali i suočavanja s vlastitom prošlošću, iz tiska je izašla knjiga Druga strana rata: Sjećanje na ratnu svakodnevicu u Lašvanskoj dolini, autora Velimira Bugarina.

Riječ je o prvoj ratnoj etnografiji o Lašvanskoj dolini.  Autor Velimir Bugarin, donosi nam pregled i presjek "normalnog" života u ratom zahvaćenom "nenormalnom" okruženju Lašvanske doline.

Istraživanje različitih segmenata ratne svakodnevice provedeno je na području općina Novi Travnik, Travnik, Vitez i Busovača (enklava Lašvanska dolina). Sjećanja i životne priče koje je prikupio mogu poslužiti kao vrlo vrijedno vrelo za buduća istraživanja, analize i interpretacije ratne svakodnevnice, međureligijskih i međunacionalnih odnosa u ratnom okruženju, ali i pri rekonstrukciji razvoja događaja i tijeka rata u Lašvanskoj dolini.

Za suvremenu Bosnu i Hercegovinu, a osobito Hrvate, vrlo je važno dobiti ovakav pogled odozdo, pojedinačni, proživljeni, na rat i na ratnu svakodnevicu. Upravo takvu perspektivu pruža nam ova knjiga. U ovoj etnografiji prepunoj mučnih scena i potresnih svjedočanstava u nekim trenutcima u prvi plan dolazi poznati bosanski humor.

''Humor koji je kao dio bosanske svakodnevice uopće bio prisutan i u najtežim trenutcima suvremene BiH. To još jednom pokazuje kompleksnost i multivokalnost života u ratu koji nikako nije bio crno-bijeli, niti ga se kao takvog smije prikazivati. Malo koja etnografija, a osobito ratna, donosi tako detaljan pregled i opis svakodnevice koji nam se ponekad čini samorazumljivim i o kojima ne razmišljamo previše, a samim time i ne pišemo, ali kada se naprasno promijeni shvatimo njegovu vrijednost i neophodnost. Primjerice, cijene i stanje ponude na ratnim tržnicama u Novom Travniku ili Vitezu, opskrba vodom i ogrjevom, ratni recepti za pripravljanje hrane, higijena, odlazak u „podrumsku“ školu, stvaranje umjetničkih dijela, ratni rođendani i druženja mladih, sahrane noću, stradavanje civila, prikazi bojišnice itd. Upravo ovi detalji obogaćuju knjigu i daju joj dodatnu dokumentacijsku vrijednost. Svakodnevni život djece, i općenito istraživanja dječje perspektive često puta su zanemarena. Kada se to promatra u ratnom kontekstu onda možemo reći da ih gotovo i nema. Upravo iz tog razloga poglavlje o ratnim iskustvima djece izdvojio bih kao iznimno vrijedno, ali upravo zato što je riječ o djeci, i kao najzahtjevnije poglavlje za čitanje'', ističe recenzent doc. dr. sc. Mario Katić, profesor na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru.