Mate Grbavac
Ljubušak se književnim stvaralaštvom predstavio Mostarcima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U Otvorenoj čitaonici DHK Herceg-Bosne u četvrtak je predstavljeno književno stvaralaštvo Mate Grbavca.
Voditelj programa bio je književnik Ivan Sivrić, a o književnom djelu Mate Grbavca govorila je književnica Blanka Kraljević.
Ona je naglasila kako je najviše pozornosti posvetila romanu Zemlja Hercegova koji se čita u jednom dahu.
Grbavac se nazočnima obratio govoreći o svom književnom putu, pogledu na život, ulozi književnosti u društvu, obrazovanju, oblikovanju kako čovjeka tako i društva.
Završio je čitajući pjesmu Humačka ploča, pjesničkom viđenju početaka hrvatske pismenosti na ovim prostorima.
O autoru
Mate Grbavac rođen je 10. siječnja 1947. u Hardomilju, općina Ljubuški.
Osnovnu školu i gimnaziju završava u Ljubuškom, a Filozofski fakultet u Zagrebu (grupa: hrvatski jezik i književnost i filozofija). Nakon završetka studija radi u Gimnaziji Ljubuški, a povremeno je radio kao vanjski suradnik u gimnazijama u Čitluku, Čapljini i Vrgorcu.
Obnašao je dužnost direktora u Radničkom sveučilištu u Ljubuškom, Domu za odgoj ženske djece i omladine u Ljubuškom. Na kraju radne karijere bio je ravnatelj Gimnazije Ljubuški. U dva mandata je bio predsjednik Crvenoga križa općine Ljubuški i Crvenoga križa ŽZH. Višestruki je darovatelj krvi.
Počinje pisati još u osnovnoj školi, a dolaskom u Gimnaziju Ljubuški pokreće školski list Chatedra, koji kasnije mijenja ime u Ljubuška mladost, a on je glavni i odgovorni urednik.
Dolaskom u Radničko sveučilište pokreće kao glavni urednik Ljubuške novosti. Uz to radi kao vanjski suradnik u Večernjem listu, mostarskoj Slobodi i Vikendu.
Kao glavni urednik, sa skupinom mladih ljubuških pjesnika objavljuje 1972. almanah Ars mea.
Tada prvi put svoje pjesme u njem objavljuju kasnije afirmirani pjesnici Dijana Burazer, Zdravko Kordić, Miro Petrović, Mile Stojić, Mile Luburić, Munib Delalić i drugi, a i nekoliko Matinih pjesama iz srednjoškolskih dana.
Mate je do sada objavio pet zbirka pjesama (Na vratima knjige, Noćna svjetiljka, Radosna zvona, Žedni putnik i Nemir tišine) i romane: Pepine čudesne zgode (dječji roman), Svijetla strana sunca i povijesni roman Zemlja Hercegova. Objavljuje pjesme, pripovijetke, recenzije i književne osvrte u časopisima Motrišta i Osvit. Lektorira kako književna djela tako i znanstvene, putopisne i ine knjige. Suautor je nekoliko knjiga (Hardomilje–prošlost, ljudi i običaji, Iseljeništvo ljubuške općine, Fotomonografija starog Hardomilja).
