Hrvatski književnici u Leipzigu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Republika Hrvatska i ove se godine predstavlja na Sajmu knjiga u Leipzigu, koji se održava od 21. do 24. ožujka, a koji je svojom programskom koncepcijom, formatom i fokusom na Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi odlična platforma za predstavljanje autora, privlačenje pozornosti čitatelja i povećanje vidljivost na europskoj književnoj sceni.

Riječ je o sajmu koji je usmjeren prema autorima i čitateljima, a osim sajamskih prostora cijeli se grad pretvara u veliku pozornicu posvećenu promicanju čitanja: programi se održavaju u muzejima, kazalištima, kafićima i prenamijenjenim industrijskim objektima, piše HIna.

Za ovu je godinu planirano 3600 književnih događanja s više od 3400 sudionika, prenosi na svojim stranicama hrvatsko Ministarstvo kulture.

Hrvatski štand je prepoznatljivo oblikovan nacionalnim bojama, a ovogodišnji nastup organizira Ministarstvo kulture u suradnji s Tradukijem te drugim hrvatskim i njemačkim partnerima.

Hrvatski će autori nastupiti u okviru već tradicionalnog književnog programa Traduki, čime se nastavlja višegodišnja praksa zajedničkog nastupa s ostalim članicama istoimene međunarodne kulturne mreže.

Ovogodišnje izdanje sajma nosi naziv "Pronađeni u prijevodu“ i ondje su od hrvatskih autora predstavljeni: Olja Savičević Ivančević, Slobodan Šnajder, Dino Pešut i nedavno preminula Daša Drndić kojoj će hommage održati njezini prevoditelji i poštovatelji.

Hrvatski autori sudjeluju i u bogatom književnom programu kojim Kneževina Lihtenštajn ove godine obilježava svoju 300. obljetnicu.

Stripovi i grafički romani za odrasle, važan su segment na Leipziškom sajmu, a ove godine i posebno težište Tradukijeva programa, pa će na hrvatskom nacionalnom štandu uz reprezentativan izbor iz recentne književne produkcije biti izložena i djela domaćih autora stripa koji već imaju zamijećen uspjeh na međunarodnoj sceni.

S obzirom na postignute uspjehe, ali i s ciljem predstavljanja raznovrsnih umjetničkih glasova izložit će se djela Danijela Žeželja, Helene Klakočar, Edvina Biukovića, Igora Kordeja i Darka Macana, Simona Bogojevića Naratha, Frane Petruše i Krešimira Biuka.