Stolački Andrić
Kaplan predstavio Šušanj: Povratkom se premalo bavimo, najavljen i film
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Ideja se pojavila dok sam pisao roman Meho jer je Meho sa svim ljudima s kojima živi u romanu povratnik pa se nametnulo da epizodu povratka provučem kroz neka poglavlja. Pišući to osjetio sam da imam energije da o tome napišem čitavu knjigu i da bi se toj temi povratka trebao vratiti'', rekao je Almin Kaplan tijekom predstavljanja romana Šušanj koje se održalo u petak navečer u mostarskom Klubu knjige Ivo Andrić.
Domaćin predstavljanja, Nino Šarac skrenuo je pozornost na naturalističke opise svega u romanu.
''Bez obzira koliko vam knjiga bude uspješna i koliko publika bude očekivala da nastavite u tom smjeru, pisac uvijek vodi računa o sebi. Ja sam imao potrebu negdje se pomaknuti jer treba napisati knjigu koju misliš da ne možeš napisati. Tako sam se uputio u temu povratka ne znajući na što će to na kraju izaći s tim da sam se nakon Mehe i Dubravskih priča počeo stišavati. Ovdje sam se skroz stišao, a stišao sam se da bi se posvetio nekim detaljima'', rekao je Kaplan.
Naveo je kako smatra da je najvažnije da osjećate potencijal da priču razvijete iz jedne rečenice te da njegovi likovi negdje u stvarnosti postoje.
Kaplan kaže kako smatra da progonstvo nije stalno stanje, ali da je stalno stanje biti povratnik.
''Povratnik je kategorija koja ne završava i to je teret koji ljudi nose. To je tema koju smo previdjeli i fali da se tom temom više bavimo. Osjećaj da si se negdje vratio je do sta 'teretli' i imaš osjećaj da će to stanje proći ali ono ne prolazi'', rekao je.
Redatelj Pjer Žalica, koji s Kaplanom radi na scenariju filma po motivima iz romana, rekao je kako je samo jednom u životu radio po tekstu kojeg nije napisao. S Kaplanom se susreo kad je njegov student donio njegov tekst kao prijedlog za adaptaciju na vježbi.
''Imao sam osjećaj da čitam Ivu Andrića. Bio sam potpuno fasciniran i jezikom i načinom komunikacije s čitateljem'', rekao je Žalica rekavši kako mu je prvotna ideja bila raditi film po romanu Meho.
''Dao sam mu osnovne naputke kako napisati scenarij, a poslao mi je prvu verziju koja je bila bolja od većine scenarija koje inače dobivam'', rekao je Žalica rekavši kako je uvjeren da je i Kaplan sebi, pisanjem scenarija, otvorio sebi jedan novi svijet.
Govoreći o pisanju scenarija, Kaplan je rekao kako je o tome uvijek maštao.
''Kad sam se našao s Pijerom prvi put, nisam znao u što se upuštam. Ono što sam shvatio odmah na početku je da trebam zaboraviti roman i da ne smijem upasti u zamku da roman pokušavam pretočiti u film'', rekao je o pisanju scenarija za kojeg je Žalica rekao kako će u njemu glavni junak propustiti da bude junak.
''Šušanj'' je treći Kaplanov roman. Kaplan je objavljivao u mnogim književnim časopisima iz zemlje i regije. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, među kojima su i nagrade Mak Dizdar, Ratkovićeve večeri poezije, Zija Dizdarević, Edo Budiša i Kočićevo pero.
Autor je zbirki poezije "Biberove kćeri" (2008.), "Čekajući koncert roga" (2012.), "Ospice" (roman u stihovima, 2014.), "Mostarska zbirka" (2017.) i "Bukara" (2017.), dva romana "Trganje" (2017.) i "Meho" (2019.), zbirke priča "Dubravske priče" (2022.) i dnevničkih zapisa "Kućni ljudi".
Kaplan je napisao i knjigu ''Razgovori s Markom'', veliki razgovor s pjesnikom Markom Vešovićem.
Kada završava rat?
Tijekom predstavljanja ispričan je događaj sa sarajevske promocije knjige kada javio se mladić iz zeničkog kraja koji je rekao kako se u selu koje se zove Šušanj i koji je posvjedočio kako su sprječavali povratak Hrvata i kako je za njega rat prestao tek onda kad se počeo toga stidjeti.
U Kaplanovom Šušnju obrnute su uloge – u njegovom romanu Hrvati ometaju povratak Bošnjaka dok je u zeničkom Šušnju bilo obrnuto.