'Deseta vrata pakla' donose jednu užasnu patnju, jedno stravično iskustvo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Centru za kulturu Mostar, sinoć je u okviru manifestacije ''Mostarsko ljeto 2022'', promovirana knjiga „Deseta vrata pakla“ autora Rezaka Hukanovića.

''Znamo za deveti krug pakla, dakle ovo je nadogradnja. Jedna užasna patnja, jedno stravično iskustvo, čovjeka koji nije pripadao nijednoj partiji. Bio sam novinar. Čak tada, kao mlad novinar, radio sam emisije koje nemaju veze sa politikom, ali bez obzira nosio sam ime koje nosim. U Prijedoru su bila masovna hapšenja i tog 30. maja odveden sam u logor zajedno sa sinom koji je tada imao svega 16 godina, pa se onda pitam ako sam ja i nešto kriv, šta dijete od 16 godina zna o politici. Na moju sreću, moj sin je preživio i sada ima sina koji ima 18 godina. Moram biti iskren, pišući knjigu često puta sam znao zastajati, preživljavati ponovo sve to o čemu pišem i ja sam to nekako iz sebe 'istovario' na papir i bilo je mnogo lakše. Ja i na promocijama najčešće pričam kao o nekom odgledanom lošem filmu. Međutim, nažalost, to nije film, to je bila stvarnost'', rekao je autor knjige Rezak Hukanović, te je objasnio zbog čega je odlučio napisati ovu knjigu.

''Inače sam prije rata, i kao novinar, pisao pjesme. Objavio sam šest zbirki pjesama i nikad nisam ni mislio da ću objaviti nešto izuzev novinarstva. Međutim, naprosto kao čovjek, imao sam obavezu moralnu, ljudsku i svaku drugu prema tim mrtvima da to zabilježim da se zna. Sa ponosom ističem, obišao sam sve kontinente, promovirao knjigu, nikada se nije desilo da je bilo kada, bilo ko, negirao neki podatak iz moje knjige. Dapače, doživio sam desetak možda i više puta da su mi ljudi prilazili na ulici i govorili 'sve je onako kako ste pisali samo bilo je još i gore'. Dakle, ja pišem iz perspektive logora, ja sam svoju priču uokvirio u onaj dan kada sam ušao u logor i roman završavam onog trenutka kada sam bio na slobodi, kad prelazimo iz srpskih autobusa u hrvatske negdje na autoputu Split-Zagreb“, naglašava Hukanović.

Jedan od promotora dipl.oec. Edin Batlak, bivši logoraš, izrazio je zadovoljstvo upriličenom promocijom u Mostaru, te je istakao da je veoma važno međusobno upoznavanje.

''Pročitao sam više knjiga na ovakve slične teme, moram kazati da je knjiga izvanredna, jedina je koja je u meni pobudila jedan nevjerojatan osjećaj. Knjiga ima nekih 220 stranica, kad sam došao na stotu stranicu, bio sam u dilemi da li nastaviti čitanje ili ne. Potpuno je jasno da su to najveće strahote koje su se dešavale u logorima širom BiH. Omorska je bila klasična tvornica smrti, mržnje, brutalnosti, poniženja i svega onoga što ne može zamisliti zdrav um. Na prostorima Hercegovine logor koji se najviše može približiti onome što se dešavalo u Omorskoj je sasvim sigurno Dretelj, poznat isto po svojim brutalnostima. Drago mi je da se ova promocija održala u Mostaru, jer se mi moramo međusobno upoznavati. Mi uvijek govorimo o onome što se nama ovdje dešavalo, kažemo znamo šta se tamo dešavalo, a suštinski malo mi o tome znamo. Mala je ovo država, ali nam je neophodno međusobno dobro upoznavanje, ako se upoznamo onda ćemo se dobro i razumjeti. Večeras na promociji postavio sam pitanje šta institucionalno BiH mora uraditi da bismo se zaštitili od, ne daj Bože, ponavljanja prošlosti. To je temeljno pitanje. Političari se bave mnogim trivijalnim stvarima, a ne bave se životom ljudi, a da se bave životom ljudi, bavili bi se zaštitom države BiH“, ističe Batlak.

Da li ovakve knjige mogu doprinijeti pomirenju, Batlak kaže ''knjiga kao knjiga i presuda bilo kojeg suda, uključujući i Haški sud, da li mogu doprinijeti pomirenju, to je stvar sa velikim upitnikom. Međutim, ovo su knjige koje su namijenjene, prije svega, razumnim ljudima, koji vole čuti, čitati, promišljati i ne žele živjeti samo u jednom zatvorenom svijetu. Za takve ljude su ove knjige i ti ljudi mogu prenositi istine i širiti ideju pomirenja. To su ljudi u kojima, ako ništa u ovom trenutku, postoji zrno kozmopolitizma. Bez tog kozmopolitizma nema budućnosti. Ako ste kozmopolita, vi ste onda na strani civilizacije, ako promišljate drugačije vi ste zarobljenik svog uma i svog srca“, navodi Batlak.

Promotor dipl. politolog-publicista Esad Lukač naglašava važnost i značaj spomenute knjige.

''Jako je bitno stalno podsjećati ljude na ona dešavanja koja su bila u BiH u zadnjem desetljeću ovog dvadesetog vijeka. Malo je nepravedno, ali ničijom krivicom, što su neka mjesta u BiH koja su jako puno stradala, u sjeni Srebrenice i presude da je u Srebrenici izvršen genocid. Zapravo mapa o genocidu bi trebala početi od Prijedora, jer ako je u Srebrenici to bilo u julu 95. godine, ovdje je počelo od maja 92. godine, dakle odmah na početku rata. Prijedor je izgubio oko 3.165 civila koji su poginuli, a ukupni gubici su ovdje prema podacima Istraživačko - dokumentacijskog centra oko 4.200 ljudi. Treba posvetiti pažnju i Višegradu. U Višegradu se svake godine u junu mjesecu baca 3.000 ruža u Drinu kao sjećanje na 3.000 ubijenih nevinih ljudi. Dakle, ova istina ne smije jednostavno da se zaboravi, potisne. Stalno treba podsjećati na nju i zbog nas i zbog mlađih generacija koje dolaze. Ova knjiga zapravo podsjeća na sve logore smrti u Prijedoru, ne da jednostavno da se zaboravi, jako mi je drago što ona još živi i što ima neki svoj život i životni tok i to je njena najveća vrijednost“, zaključio je Lukač.

Prvo izdanje knjige ''Deseta vrata pakla'' objavljeno je 1993. godine u Norveškoj na norveškom jeziku. Prevedena je na više jezika: engleski, turski, njemački, a u rujnu izlazi i na talijanskom jeziku.

Promociju je upotpunio zvucima harmonike Elmedin Balalić – Titi.

Naredni sadržaj u okviru „Mostarskog ljeta 2022“ publiku očekuje u srijedu, 13.07., kada će biti upriličena izložba rukotvorina u organizaciji Kaymek centra Mostar, a u Institutu Yunus Emre Mostar, sa početkom u 20 sati.