Književna večer posvećena Veselku Koromanu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Književna večer posvećena Veselku Koromanu i predstavljanje njegove nove knjige pjesama „Bit ću negdje“ održat će se u petak, 14. listopada u 19 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. Knjigu će predstaviti Ivan Vukoja, Ivo Lučić, Miroslav Palameta i autor, dok će stihove čitati Robert Pehar.

Veselko Koroman rođen je u Radišićima kod Ljubuškoga 1934. godine. Osnovnu školu završio je u obližnjem Ljubuškom, a srednju u Mostaru. Studirao je književnosti i filozofiju u Sarajevu na Filozofskom fakultetu.

Objavio je ukupno više od 400 pjesama, od čega je njih stotinjak uvršteno u 71 antologiju, a više ih je doživjelo prijevode na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski i druge jezike. U izdanju „Art rabica“ i „Synopsisa“ izišla su i Koromanova sabrana djela. Član je hrvatskog centra PEN-a, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne sa sjedištem u Mostaru, Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Zagrebu i Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a bio je i članom bivšeg Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Dobitnik je „Poletove“ nagrade za prozu, Udruženja književnika Bosne i Hercegovine za poeziju, „Goranova vijenca“ za ukupni književni rad i nagrade „Dubravko Horvatić“ za poeziju te mnogih drugih priznanja.

Veselko Koroman bio je hrvatski kandidat za Nobelovu nagradu za književnost 2018. godine. U obrazloženju tadašnjeg predsjednika Društva hrvatskih književnika Đure Vidmarovića pisalo je: „Složili smo se da to bude za 2018. godinu književnik Veselko Koroman, vjerojatno najveće pjesničko ime posljednjih desetljeća u suvremenome hrvatskom pjesništvu. Koromanov doprinos očuvanju hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini (koautor je i potpisnik Sarajevske deklaracije) nemjerljiv je. Cijeli njegov književni opus pridonosi tome, štoviše, taj je opus jedan od stupova književnosti Hrvata u BiH pisane hrvatskim književnim jezikom“.

„Veselko Koroman jedan je od najintegriranijih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala u svojoj matičnoj hrvatskoj književnosti. Najintegriraniji jer je njegova svijest o toj matici jako istaknuta i velika“, rekao je Slobodan Prosperov Novak, povjesničar, komparatist i teatrolog.

„Ne bih rekao da je svijest o njemu tako velika u središnjici ove književnosti. U antologijama, možda, ali ne u središnjici. Otkada mu se prva zbirka pojavila, 'Grad prema sjeveru' 1957. godine, on doista pripada toj matici bez ostatka. Osobno mislim kako je premalo integriran u hrvatsku književnost danas. Treba učiniti više da se ta integracija pojača“, kazao je Prosperov Novak.

„Svijet Koromanove poezije onaj je svijet koji već dugo, gotovo stoljeće, identificiramo, od Šimića naovamo, kao svijet poezije juga i Hercegovine. To je poezija koja dolazi iz ambijenta, podneblja i pejzaža koji znamo kao škrt“, kazao je književnik, publicist i urednik Željko Ivanković.

„Taj pejzaž obilježavaju sunce, kamen, drača, eventualno trs, maslina. Pjesnički govor iz tog pejzaža, iz tog podneblja, odlikuje se ekonomičnošću u jeziku i eliptičnošću koje su, na neki način, ekvivalent podneblju u kojem se ta poezija rađa i iz kojeg nam dolazi“, zaključio je Ivanković.

„Bit ću negdje“ nova je pjesnikova knjiga koja dokazuje i svjedoči stalnost preokupacija „staroga“ Koromana koji, pitajući se o sudbini čovjeka i njegovu položaju u kozmosu, te o položaju pjesnika u svijetu, postupno smiruje svoj pjev, prihvaćajući promjene materije i pronalazeći svojevrsnu prkosnu vedrinu.