Mehmedalija Mak Dizdar: 'U životu treba mudro da šutiš'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"U životu treba mudro da šutiš
Al riječ ako rekneš
Neka bude teška kao svaka istina
Neka bude rečena za čovjeka."
(Uspavanka)

Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika rođen je 17. listopada 1917. godine u Stocu.

Osnovnu školu je završio u Stocu, nakon čega odlazi u Sarajevo. Počinje pisati za novine i časopis Gajret, koje uređuje njegov stariji brat Hamid. Nakon rata, kojeg je dijelom proveo u ilegali, ostaje vezan uz novine kao urednik lista Oslobođenje, a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje časopis Život.

Početkom tridesetih godina prošlog stoljeća odlazi u Sarajevo putovima svog starijeg brata Hamida, koji ga je uveo u kulturne krugove. U Sarajevu se druži sa lijevo orijentiranim intelektualcima, a postaje i prijatelj pjesnika Tina Ujevića, koji tih godina živi u Sarajevu. U početku stvara pod utjecajem socijalne lirike, pa kao devetnaestogodišnjak objavljuje svoju prvu zbirku Vidovopoljska noć (1936). Nakon toga radi kao novinar, poštanski službenik, pa potom i novinski urednik.

Njegova djela Kameni spavač i Modra rijeka se ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke poezije prošlog stoljeća. Cjelina Dizdarovog pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke Kameni spavač. Zbirka Kameni spavač ima povijesnu vizuru jer pjesnik gleda svijet kroz vizuru srednjovjekovnog čovjeka. Cijela knjiga je težnja da se probudi spavač pod stećkom, pisana je arhaičnim jezikom, jezikom epitafa.

Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku Modra rijeka, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a europska je kritika imenovala "europskom pjesmom".

Poetskim susretima 'Slovo Makovo' i ovo ljeto se odala počast neprevaziđenom bh. piscu, na kojem su sudjelovala najveća pjesnička imena Bosne i Hercegovine CrneGore i Hrvatske.

Bh. pjesnikinja Ferida Duraković, tom prigodom je za Bljesak.info rekla: ''Mislim da Maka Dizdara u nekim krugovima ima previše, a u nekim premalo. Po mom mišljenju se radi o sjajnom pjesniku koji zaslužuje više pozornosti, te zaslužuje biti više prevođen i istraživan, nego što se to sada događa. Ideologijska čitanja nisu dobra, posebno za ovako sjajnog pjesnika kao što je Mak Dizdar''.

Po mišljenju ove pjesnikinje Maka Dizdara treba samo čitati onako kako bismo mi htjeli, kako bi književnost htjela. Kada se ovaj veliki pjesnik tako čita, po mišljenju Duraković, ideologije se uklanjaju.

''Mak Dizdar ne smije biti bošnjački pisac, ne smije biti hrvatski pisac, niti pisac ostalih. Mak Dizdar je samo svoj pisac i on je najviše naš'', zaključila je.