Poznati britanski pisac

Na današnji dan umro je George Orwell

Pravo ime bilo zapravo Eric Arthur Blair, a pseudonim George Orwell odabrao je tek u 30. godini života, i to navodno da bi poštedio svoju obitelj sramote.
Kultura / Knjige | 21. 01. 2021. u 10:35 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan 1950. godine umro je George Orwell, jedan od najpoznatijih pisaca 20. stoljeća. Umro je u jednoj londonskoj bolnici od posljedica tuberkuloze. Bilo mu je tek 46 godina života.

Zanimljivo je da mu je pravo ime bilo zapravo Eric Arthur Blair, a pseudonim George Orwell odabrao je tek u 30. godini života, i to navodno da bi poštedio svoju obitelj sramote (u prvoj objavljenoj knjizi pod tim pseudonimom opisivao je svoja iskustva iz doba kad je živio na granici egzistencije). Navodno je prezime Orwell odabrao po imenu rijeke Orwell u Engleskoj (sjeveroistočno od Londona).

U mladosti je Eric Arthur Blair radio kao policajac u dalekoj Burmi, koja je tada bila dio britanskog kolonijalnog imperija. Jedno je vrijeme bio kao policijski službenik zadužen za sigurnost navodno čak 200,000 ljudi. Nakon nekoliko godina obolio je od groznice, zbog čega je poslan na oporavak u Englesku. Odlučio je ne vraćati se više u Burmu, a umjesto toga pokušao je postati pisac.

Danas je George Orwell osobito poznat po svojim djelima „1984.” i „Životinjska farma”. Izraz Big Brother potječe upravo od Georgea Orwella, a od njegovog je pseudonima iskovan i pridjev „orvelijanski” za pojave u kojima država nastoji kontrolirati svoje državljane, što dovodi do ograničavanja osobnih sloboda.

Njegova poznata ‘Životinjska farma’ (Animal Farm,1945.) je satirična novela, odnosno alegorijska bajka pisana za vrijeme II. svjetskog rata, a izdana 1945. godine. Slavu je doživjela tek za vrijeme 1950-ih. Knjiga ismijava sovjetski totalitaristički sustav i Staljina. Orwell je bio ljevičar, koji je nakon događaja u Španjolskom građanskom ratu spoznao istinsko lice staljinizma. Međutim, u predgovoru Životinjskoj farmi kritizirao je stanje u Velikoj Britaniji, što je cenzurirano.

“Sada je bilo jasno što se promijenilo u izgledu svinja. Pogled životinja koje su stajale napolju klizio je od svinje do čovjeka, od čovjeka do svinje, i ponovo od svinje do čovjeka; ali, već je bilo nemoguće raspoznati tko je svinja, a tko čovjek.”

Tisuću devetsto osamdeset četvrta je postao ne samo najpoznatiji Orwellov roman nego jedno od klasičnih djela distopije i jedan od najutjecajnijih romana 20. stoljeća. Često se smatra jednim od klasika moderne književnosti.

Temeljen na autorovim iskustvima vezanim sa španjolskim građanskim ratom, odnosno Drugim svjetskim ratom i ideologijama fašizma i komunizma, roman je shvaćen kao upozorenje budućim generacijama, odnosno nadahnuće mnogim književnicima, filozofima i političkim teoretičarima. Popularnost romana odrazila se i u mnogim jezicima u koje su ušle fraze iz romana kao što su novogovor i Veliki Brat.

Radnja romana, smještena u London istoimene godine opisuje futurističko totalitarno društvo čiji oligarhijski vlastodršci upotrebljavaju najsuvremenija dostignuća tehnologije i psihologije da bi mase držali u pokornosti. Glavni lik romana je Winston Smith, sitni službenik u Ministarstvu istine zadužen za režimsku propagandu koji postaje razočaran svojim životom i pokušava izvesti pobunu koja završava njegovim uhićenjem i mučenjem.

Orwell je o Tisuću devetsto osamdeset četvrtoj izjavio sljedeće: „Moj roman nije napad na socijalizam niti na britanske laburiste (koje podupirem) nego razotkrivanje perverzija koje su moguće u centraliziranoj ekonomiji, a koje su već dijelom uspostavljene u komunizmu i fašizmu”.

Učinak 1984. na engleski jezik bio je golem: koncepti Velikog Brata, sobe 101, misaone policije, zlomisli, novogovora i dvomisli postale su česte fraze kojima se protivi nečijoj opasnosti od totalitarnog autoriteta.

Orwell se redovito poistovjećuje s godinom 1984. te je asteroid 11020 Orwell koji je u srpnju te godine otkrio Antonín Mrkos dobio ime po tom piscu. Iste godine emitirana je i televizijska reklama 1984. kojom je kompanija Apple Inc. javnosti predstavila svoj novi osobni kompjuter Macintosh. Napravljena je kao kratki igrani film u režiji Ridleya Scotta, a nadahnut Orwellovim slavnim romanom.

U njemu siromašnim prolovima preko telekrana vlastodržac nalik na Velikog Brata drži govor u kojem slavi "objedinjenje misli" sve dok mlada atletičarka koju progone policajci ne uspije baciti čekić u ekran i razbiti ga šokirajući publiku. Na kraju se pojavljuje natpis: "24. siječnja Apple će predstaviti Macintosh. I vidjet ćete zašto 1984. neće biti kao 1984."

Godine 2005. časopis Time stavio je Tisuću devetsto osamdeset četvrtu na popis sto najboljih romana napisanih na engleskom jeziku od 1923.

Kopirati
Drag cursor here to close