Mostar: Najavljujemo najveći festival stripa u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Drugi mostarski strip vikend (#2MSV) je najveći projekt Udruge Klub MOSTRIP u 2017. godini. Zadržati će svoju osnovnu formu od prošle godine, ali će biti dosta kompleksniji i bogatiji. Održati će su u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača 9. i 10.12.2017. godine, poručili su organizatori.

Festival je zamišljen kao manifestacija koja će kroz gostovanja internacionalnih strip autora (Italija, Hrvatska, Srbija, BiH), tribina, izložba, burze stripa, predstavljanja strip izdanja, strip izdavača, udruga okupljenih oko stripa, crtanja i potpisivanja gostujućih autora posjetiteljima festivala i ostalih aktivnosti pokušati javnosti predstaviti i promovirati strip u njegovom punom potencijalu.

Cilj ovog druženja i manifestacije je promocija i popularizacija strip kulture, s naglaskom na mlađu generaciju.

''U tome smo, sudeći po posjeti prošlogodišnjeg festivala te reakcijama javnosti i medija, u velikoj mjeri i uspjeli. Naročito smo ponosni na veliki broj mladih posjetitelja i djece koje je festival privukao. Uspjeli smo predstaviti strip kao vrlo interesantan, šaren, ekspresivan medij i granu umjetnosti, te koristeći pozitivna sredstva zanemariti neopravdane predodžbe društva o stripu kao šundu ili marginalnoj literaturi. Manifestacija je bila otvorenog, neprofitabilnog karaktera s naglaskom na interakciju posjetitelja i gostiju preko tribina, predavanja, predstavljanja izdanja domaćih izdavača, te izložbe originalnih radova', rekli su organizatori.

Ovogodišnji Festival će pokriti:

Gostovanje 10-ak strip autora iz Italije, Hrvatske, Srbije i BiH.

1. Gostovanje 10ak strip autora iz Italije, Hrvatske, Srbije i BiH
2. Predstavljanje udruge MoStrip
3. Predstavljanje talijanske izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore
4. Tematska predavanja (tribine) koje će pokriti teme od trenutnog položaja stripa u društvu kod nas i vani, budućnosti ovog medija pa sve do trenutnih aktualnosti iz svijeta devete umjetnosti
5. Predstavljanje novih strip izdanja
6. Predstavljanje časopisa StripaMo
7. Predstavljanje radionica udruge MoStrip, njihovih polaznika, proglašavanje i nagrađivanje najboljih radova
8. Izložbu originalnih radova gostujućih autora
9. Izložbu radova polaznika radionica
10. Crtanje i potpisivanje gostujućih autora za publiku
11. Nagradna igra za posjetitelje festivala

Gosti festivala

Postava gostujućih strip autora biti će poprilično šarolika. Planiramo gostovanje 10ak strip autora iz Italije, Hrvatske, Srbije i BiH koji bi trebalo pokriti većinu strip škola i pravaca. Osobito smo ponosni što će nam sva četiri prošlogodišnja gosta opet gostovati na festivalu. Mišljenja smo da je to znak dobro obavljenog posla prošle godine.

MORENO BURATINNI

Rođen je 7. rujna 1962. u San Marcello Pistoiese, malom seocetu u planinama Toscane, ali se ubrzo, kad navršava dvije godine, seli s obitelji u okolicu Firence. Godine 1980. dogodio se prvijenac na literarnom području, njegov kratki esej objavljen je od strane Općine Prato kao dio 31. književne nagrade koja je nazvana po gradu, Premio Prato.

U svijet stripova ulazi pišući za fanzine Il fumetto, Exploit Comics i Comix. 1985. osniva fanzin "Collezionare", za kojeg smišlja i piše humoristički lik "Battista il Collezionista". Kako njegov fanzin Collezionare propada zbog neorganiziranosti urednika, tako se na zgarištu starog fanzina 1992. rađa novi! Burattini vodi inicijativu (pridružuju se Saverio Ceri, Francesco Manetti i Alessandro Monti) i te godine kreće novo izdanje zvano Dime Press (igra riječi sa starim nazivom SBE – Daim press), strip fanzin koji se isključivo bavi Bonellijevim strip univerzumom.

Entuzijastično su ga radili on i suradnici u vrijeme kad nije bilo interneta, pa su ekskluzivni intervjui, osvrti i kronologije bili pravo malo blago za fanove Bonellijevih izdanja. No, kako ulazi u Zagorov staff, tako polagano i jenjava suradnja.

1989. godine nakon nekoliko pokušaja slanja scenarija Izdavačkoj kući Sergio Bonelli Editore konačno je njegov scenarij bio prihvaćen i odonda ne prestaje.

Nedugo nakon njegovog dolaska u staff, Burattini i Mauro Boselli 1993. započinju s obnavljanjem i moderniziranjem Zagorovog lika, no istovremeno mu ne mijenjajući temeljne karakteristike. Zaslužni su za dizanje skoro posrnulog Zagora na noge (nakon što Zagor upada u gorku krizu krajem osamdesetih), a vrhunac su doživjeli osmislivši "Novu američku odiseju" koja započinje 1994. godine.

Brojne su promjene - uvodi se kontinuitet u serijal, nova je američka odiseja, javljaju se ženski likovi, a kuća izrazito reklamira početak nove sage.

Nakon završetka odiseje, 2001., nakon godina rada od kuće, Burattini je pozvan da radi u uredu redakcije uz bok Boselliju. Burattini postaje glavni scenarist na Zagoru nakon odlaska Bosellija. Njegov posao je bio, kako sam priča, da osigura da svakog mjeseca gotova priča bude na Bonellijevom stolu, bila ona njegova ili nečija druga. 

Radio je i kao koautor na nekoliko knjiga o Zagoru: "Collezionare speciale Zagor" (1990.), "Zagor" (1992.), "Gallieno Ferri, quarant'anni con Zagor" (1999.). Pokreće ediciju "Lezioni di fumetti" te 2009. objavljuje "Gallieno Ferri: Život sa Zagorom" koji je objavljen povodom 50-godišnjice Zagora i u Hrvatskoj. 2010. nastavlja s edicijom te radi "Giovanni Ticci - Un "americano" per Tex". Konačno 2011. godine objavljuje biografiju svog mladenačkog idola pod nazivom "Guido Nolitta - Sergio Bonelli sono io" u suradnji s Grazianom Romanijem, s kojem je sudjelovao i na ostalim projektima.

Dodijeljena mu je nagrada ANAFI za najbolji scenarij, "Fumo di China" za najboljeg humorističkog scenarista, zatim nagrada Cartooncomics. Zajedno s Bosellijem osvajaju nagradu "Gran Guinigi" na izložbi u Lucci za najbolje scenariste zaradi njihova doprinosa ponovnom oživljavanju serijala Zagor.

WALTER VENTURI

Walter Venturi je rođen 1969.godine  u Rimu. Sa dvadeset pet godina je sam objavio 12 brojeva svog prvog stripa, Kapetan Italija, a potom se posvetio radu na horor mini-serijalu Lost Kidz. Prelazi u izdavačku kuću Eura Editoriale u kojoj je učestvovao na nekoliko mini-serijala objavljenih u časopisima Skorpio i Lancio story i postao član redovne crtačke ekipe na serijalima John Doe i Detektiv Dante.

Za izdavačku kuću Edizioni BD je uradio jednu kratku priču serijala Brad Barron koja se pojavila u knjizi Anatomija heroja (Anatomia di un eroe). Šesnaesti broj tog serijala, koji je napisao Tito Faraci, označio je početak saradnje sa izdavačkom kućom Sergio Bonelli Editore. Nakon rada na serijalu Demijan, u kolovozu 2013. nacrtao je prvi broj Zagora u boji, po scenariju Jacopa Raucha.

Debi u ulozi cjelokupnog autora ostvario je u listopadu 2013, kada se na kioscima pojavio Veliki Belconi, objavljen u okviru edicije Romanzi a fumetti. U ožujku 2015. je uradio Zagorov Specijal broj 27, zajedno sa

Lorenzom Bartolijem, a nakon toga u Italiji izlazi team-up Dragonero/Zagor, po scenariju Stefana Vijettija. 

Trenutno radi na još jednoj priči za Zagora.U najnovijem albumu za sličice  Zagora koji je izašao nedavno u 10 mjesecu 2016 godine  nacrtao je kratku priču na 16 stranica koja se nalazi unutar albuma sa sličicama.Pripada mahom novijoj generaciji crtača Zagora ,a nedavno je nacrtao i jednu kratku priču za Texov serijal objavljenu  u kolor ediciji Texa.

JOEVITO NUCCIO

Rođen je u Chicagu (SAD), 2. srpnja 1970. godine, diplomirao je na Istituto d'Arte 1989. Godine 1997. pohađao je tečaj na stripovima koje organizira „Opera Universitaria Palermo, čiji nastavnik Gianni Allegra.

Diplomirao je arhitekturu 1999. godine, i započeo privatnu praksu.

2002. godine kontaktira Morena Burattinija i radi probne table Zagora . Godine 2005 postaje stalni član  staffa  Duha sa sjekirom  i objavljuje svoj prvi rad  u 2010. godini, na scenarij  Morena Burattinija  Zenith  izadnja brojevi 534, 535,536. (  kod nas objavio Ludens I Veseli Četvrtak). Živi i radi u Sambuca di Sicilia u pokrajini Agrigento.

Odlikuje ga detaljan crtež,stilski veoma sličnom idejnom tvorcu Gallijenu Ferriju  te je jako dobro prihvaćen od strane  publike ,zbog detaljnog crtanja a i svog redovnog posla  arhitekte  nije do sad objavio mnogo priča. Pored gore navedene priče uradio je i Zagor Gigant  broj 7  Očajnička utrka( u izdanju Ludensa) ,radi se o priči koja je orginalno u Italiji izasla u 3 broja zenith gigante 596,597,598 ali je kod nas  urađena u formi jednog broja Giganta. 

U pripremi je  i specijalni broj u koloru  koji bi trebao vrlo brzo izaći (Zimska Zmija), uglavnom radi se o jednom izvrsnom autoru kojega ćemo imati priliku upoznati na 2 Mostarskom Strip vikendu.

BRANISLAV  BANE KERAC

Branislav Kerac je rođen 1952. godine u Novom Sadu, glavnom gradu Vojvodine. Zaljubljen u strip od svoje pete godine, Kerac je više vremena provodio s papirom i olovkom nego sa loptom. U školskim sveskama (koje i danas čuva) nalaze se radovi po formi bliski stripu ali još uvek daleko od nivoa koji bi bio prikladan za objavljivanje. Kerac se držao podalje od izdavača sve do 1975. godine kada je u ''Zlatnom klikeru'' objavio svoj prvi ''pravi ozbiljni'' strip Poručnik Tara. U suradnji sa Dečjim novinama, lansirao je strip Kobra 1978. godine i doprinjeo svojevrsnom kultnom statusu magazina Yu strip. 

Plodnu suradnju sa scenaristom Svetozarem Obradovićem i urednikom Sibinom Slavkovićem nastavlja premijerom balkanske superheroine CatClaw 1981. godine.

Iste godine se zapošljava u Dnevniku i formira tim crtača angažiranih na licenciranom stripu Veliki Blek. U stilu nogometnih transfera, Marketprint ''preotima'' Kerca da bi započeo sa serijom stripova o Tarzanu. I pored radnih obaveza, Kerac je održavao oba svoja autorska serijala, Kobru i Cat Claw, koji su postigli zavidan uspeh u Skandinaviji. Tijekom radnih odmora, na njegovom crtaćem stolu je nastalo dosta nezavisnih stripova raznih žanrova.

Osim tzv. Priča o ljudskim slabostima (Nema kraja, Ubedljivo nepobedivi, Per Aspera ad Astra), zapažena je bila i serija westerna, no iz tog vremena je svakako najupečatljiviji bio Billy The Pljuc – rezultat ukrštanja Clinta Eastwooda sa Hogarom i Gastonom. Svoju popularnost Kerac duguje prije svega svom konstantnom radu na serijalima.

Dok su se drugi autori ulagivali trendovima i stilovima, Kerac je uporno gurao svoj mainstream i stekao veliki broj fanova. Njegovi crteži su dostizali sve zavidniji zanatski nivo. Tijekom ratnih godina, Kerac se orijentirao na strane izdavače. Kako se kriza na Balkanu produbljivala (naročito ona ekonomska poslije rata), Kerac je sve više prihvatao nestripovske i bolje plaćene poslove dizajnera i ilustratora i zapostavljao strip.

Međutim to se sve mijenja susretom između Morena Buratinnija i Kerca na festivalu stripa u Makaraskoj  (Mafest) te nedugo poslije ulazi u Zagorov staff crtajuči priču u boji  naziva Prošlost Jimija Gitare. Trenutno radi na Zagorovoj priči koja će izaći u redovnoj seriji. Bitno je napomenuti da je Kerac također autor svih dosada objavljenih naslovnica stripa Magični Vjetar za Američko tržište koji izlazi u Izdavačkoj kući  Epicenter Comics.

DARKO PEROVIĆ

Darko Peović je srpski strip crtač, rođen 1965. godine u Aranđelovcu u Srbiji. Stripom  se je počeo baviti nakon što je završio grafičku školu u Novom Beogradu, 1983., a objavljivao je u gotovo svim strip časopisima na području bivše Jugoslavije. Njegova prva duga priča „Brek“ (44 str.) nagrađena je kao najbolji jugoslovenski strip 1987. godine, a kasnije je objavljena kao samostalni album.

Na salonu stripa u Vinkovcima  1988. godine osvojio je nagradu za scenario s pričom od šest stranica  pod naslovom "Azra, Alaraph...".

Radio je na storibordovima, animiranim reklamama i kratkim filmovima. Godine 1991.

preselio se u Španjolsku, gdje je u Barceloni radio na kratkim pričama s Enriqueom Sanchez Abulijem (Torpedo); na kratkom serijalu "Abajo en el frio" (Duboko i hladno) te na više storibordova i animiranih reklama.

Ove priče u Španjolskoj objavili su „Cimoc“, „Creepy“, „Makoki“ i „El„ Vibora“; „Terrific“, „Lancio story“ i „Scorpio“ u Italiji, a u Francuskoj BoDoi“.

Od 1994. do 2000. godine radio je za reklamnu agenciju iz Amsterdama  na kratkim animiranim filmovima. Krajem 1997. godine dobio je ponudu od Italijanske izdavačke kuće „Sergio Bonelli Editore“ za rad na serijalu „Magični Vjetar˝ (Magico Vento), po scenariju Gianfranca  Manfredija. Suradnja je na kratko bila prekinuta zbog rata u Jugoslaviji, ali je obnovljena u siječnju  2000. godine sa epizodom „I lupi blu“.

Potpisao je deset epizoda „Magičnog Vjetra“, poslije čega je kod istog izdavača prešao na mini-serijal Shanghai Devil Gianfranca Manfredija. Napomenimo da je poslije 28 naslovnica Magičnog Vjetra koje je uradio Parlov za hrvatsko izdanje U izdavačkoj kući Libellus upravo Perović nastavio sve do kraja uradivši ukupno 16 naslovnica.

Paralelno sa radom za SBE, počinje i saradnju sa Francuskim izdavačem ˝Soleil˝, po scenarijima Novija (Novy) i Dobsa (Dobbs).

Živi i radi u Beogradu, u Srbiji.

STEVAN SUBIĆ

Stevan Subić je strip-autor, ilustrator i grafički dizajner. Rođen je u Zrenjaninu 1982., gdje i danas živi, a stripom se bavi od 2009.

Osvojio je brojne nagrade na strip festivalima, među kojima i grand prix na međunarodnom natječaju u Genovi "Conflicts - War Baloons" 2011., a pobjednički strip "Konflikti" i naredni "Tragovi" više su mu puta objavljivani i nagrađivani u Srbiji i u inozemstvu.

Objavljivao je u brojnim časopisima u Srbiji i Italiji, te talijanskim online magazinima (Verticalismi, Rusty Dogs...). Uvršten je u prvi tom "Balkan Comic Connections", svojevrsne enciklopedije balkanskog stripa, objavljene 2013.

Od 2012. je ponosni sudionik stvaranja serijala Gianfranca Manfredija, Adam Wild, za izdavačku kuću Bonelli za koju radi do danas a za koju je ovih dana završio rad na epizodi iz serijala Le Storie.

2014. godine ga angažira i francuski Delcourt za koga je do danas uradio 3 albuma, od kojih će 2 biti objavljena tijekom 2018. u Francuskoj.

BORIS TALIJANČIĆ

Boris Talijančić rođen je 1957. godine u Splitu, a već s nepunih godinu dana odlazi živjeti u Južnu Ameriku gdje se upoznaje s ljepotama devete umjetnosti. Po povratku u domovinu ta se strast samo još dodatno razbuktava te postaje strastveni čitatelj i kolekcionar brojnih stripizdanja, a paralelno s tim i sam se počinje baviti crtanjem.

Prvi pravi strip (20 stranica) pod naslovom “Homo” radi za neki natječaj u bivšoj državi, a interesantno je spomenuti da mu originalne table nikad nisu vraćene. Od tada, s povremenim prekidima, stalno crta stripove i do ovoga trenutka nacrtao je dvadesetak albuma.

U međuvremenu, radio je za dosta tiskovina-Slobodnu Dalmaciju, Nedjeljnu Dalmaciju, Lovački vjesnik, Horizont, Makarsku rivijeru i u njima je objavljivao stripove, ilustracije i karikature, a pored toga ilustrirao je i dječje knjige i slikovnice. 

U devedesetima je kao slobodni novinar počeo raditi za Slobodnu Dalmaciju u kojoj osniva strip reviju Comic strip čiji je urednik bio sljedeće četiri godine.

Odlaskom iz Slobodne Dalmacije u potpunosti se posvećuje karijeri strip-autora te mu počinje izlaziti serijal “Borna”, a taj trenutak može se smatrati i njegovim istinskim uplovljavanjem u vode profesionalnog rada na stripu.

Uskoro se, zahvaljujući radu na serijalu “Hammerfall”, probija i na najdražoj strip-sceni, onoj francusko-belgijskoj, gdje mu izdavački gigant Dupuis objavljuje 4 albuma te vikinške sage + integral.

To ga je pogurnulo i otvorilo mu vrata za nove projekte za francuske izdavače, a trenutačno razvija nekoliko novih serijala s francuskim scenaristima.

U međuvremenu, napokon je počeo raditi i za hrvatske izdavače, odnosno da budemo precizniji za zagrebački Strip forum, za koji u suradnji sa scenaristom Milkom Pekom potpisuje povijesni album “Neretljanski ratnik”.

Pored toga, zajedno s Pekom radi i na serijalu “Ponos ratnika”, a prvi album iz serijala pod naslovom “Ljudevit” već je dovršen.

Nadalje, započeo je s radom i na serijalu pod naslovom “The Last Frontier” unutar kojeg je također dovršio prvi album, a s istim scenaristom postoje planovi i za još neke projekte.

Za kraj, interesantno je spomenuti da Boris većim dijelom godine živi i radi u Igranima, očevome rodnom mjestu na Makarskoj rivijeri.

MILORAD VICANOVIĆ -MAZA

Živi i radi u Laktašima, jedan od najuspješnijih domaćih strip autora na europskoj sceni i organizator Salona Stripa u Laktašima. Prvi rad objavljen mu je u sarajevskim "Našim danima" 1985. godine. 

Profesionalno se počinje baviti stripom 2010. godine kada započinje rad na svom prvom strip albumu za francuskog izdavača Soleil. Karta za Francusku mu je bila rad na dva albuma iz serijala "Vekovnici" u izdanju System Comicsa. 

Trenutno radi na serijalima Wunderwaffen, Jour J i USA uber alles. Zahvaljujući izuzetno visokoj produktivnosti, a zadržavajući kvalitetu crteža vrlo brzo se probio kao jedan od vodećih crtača spomenute izdavačke kuće. Wunderwaffena je do sada  u Francuskoj izašlo 9 albuma, a kod nas prva dva u integralnom  izdanju  udruge  "Devete dimenzije".

Radi se o vrlo popularnom serijalu koji za sada, osim kod nas, izlazi i u Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Italiji i Japanu. Za nadati je se da će i ostali serijali biti objavljeni kod nas, u što skorije vrijeme. 

MIDHAT KAPETANOVIĆ

Midhat Mido Kapetanović je rođen 1976. godine u Sarajevu i naučio je crtati prije nego što je naučio pisati.

Nakon studija na Arhitektonskom Fakultetu Univerziteta u Sarajevu bavi se profesionalno koncept artom, medijskom pred-produkcijom i vizualnim marketingom.

U razdoblju od kasnih 90-tih godina radi na mnogim medijskim projektima od pozorišta, preko TV-a do filmova i kompjuterskih igara u kapacitetu storyboard i koncept artista, art direktora i matte paintera. 

Živi i radi u Sarajevu.

RENATO VLADIMIR - RENKY

Rođen 03.09.1968. u Mostaru  i s prvim pročitanim stripovima odlučio postati strip crtač, a postao Dee Jay. Živi u Gradcu na Makarskom primorju i shodno tome prve radove objavljivao u mjesnom glasilu davnih osamdesetih godina. 

Sa stripovima i ilustracijama sudjelovao je na više natječaja, a na nekima odnio i prve nagrade. Početkom devedesetih splet okolnosti odvaja ga od stripova i crtanja na skoro 15 godina. Početkom tisućljeća, buđenjem strip scene na ovim prostorima, ponovo se javlja i želja za crtanjem.

Radi na ilustracijama za plakate i knjige te surađuje sa zagrebačkim scenaristom i crtačem Darkom Macanom na serijalu „Sergej“, a nakon toga uslijedio je rad na westernu Jack Seaborn po priči novosadskog scenariste Svetozara Obradovića. U međuvremenu je odradio i probe na serijalima Spider-Man i X-Force za američku izdavačku kuću Marvel. 

Trenutno radi na albumu „Peta strana svijeta“ za hrvatsku izdavačku kuću Libellus.

ENIS ČIŠIĆ

Enis čišić je sarajevski ilustrator, crtač i dizajner. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti na konceptu Frames. Koncept Frames je serija od 40 radova inspiriranih filmom. Svaki rad predstavlja autorovu interpretaciju jednog kadra iz filma. Sam autor kaže da je, između ostalog, film imao veliki utjecaj na njegov budući radi.

Lista ostalih Čišićevih radova govori kako se radi o jednom uistinu raznovrsnom umjetniku. Uz impresivni Frames treba izdvojiti rad na ilustraciji omota ploče Colossus EP glazbenika Billaina, animiranog spota za pjesmi A.I.M. Basheskije i Edwarda Equalizera, Tajnu Nikole Tesle (originalno priču Karima Zaimovića koju je u suradnji sa Aleksandrom Brezarom pretočio u strip), SA:BOT (u saradnji sa Sandinom Međedovićem) grafičko riješenje za modni brend Molimao.  

Trenutno, između ostalog, radi za jednu od najpoznatijih američkih strip kuća Marvel Comics.

Priliku za rad u americi je dobio na jednom od MAFESTa (Strip festivala u Makarkoj) kada je, na osnovu njegovih radova, njegov potencijal prepoznao Marvelov scout S.B. Cebulski. Iza sebe već ima nekoliko projekta za ovu kultnu strip kuću i čini se da neće ostati samo na tome.