O zlatu, ljudima i psima – Kakva će BiH biti 2084.?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Godina je 2084. Svijet je to bliske i nimalo lijepe budućnosti, poharan ratovima, apokaliptičan i beznadan, svijet koji je u svojoj novoj knjizi opisao ponajbolji suvremeni pisac naših prostora Josip Mlakić.

Novi roman Josipa Mlakića 'O zlatu, ljudima i psima' triptih je o beznađu i potrazi za nadom tamo gdje ona ne postoji, stoji u najavi romana koji će se ovih dana, u izdanju Lagune u Srbiji i Frakture u Hrvatskoj, naći pred čitateljima.

Fraktura je objavila kako svaka slika u knjizi 'O zlatu, ljudima i psima' savršeno ocrtava pesimističan i razoren svijet budućnosti, koji je pak samo alegorija i do krajnjih granica dovedena naša sadašnjost.

Tri države, tri staništa

Svijet ove knjige obuhvaća prostor današnje Bosne i Hercegovine u toj budućnosti, nakon niza ratova, čvrstim, opasanim granicama podijeljen na tri države, tri staništa za tri naroda. Svijet kojim lete dronovi, a ljudi najčešće putuju pješice.

Enver Kazaz piše kako Mlakić svoje tri priče u romanu stacionira u Bosnu i Hercegovinu 2084. godine, aludirajući time na Orwellov veliki roman 1984.

''Tri republike nastale nakon apokaliptičnih ratova obilježene su pretvaranjem svih državnih institucija u svojevrsni politički zatvor na čijem se vrhu nalazi obogotvoreni nacionalni vođa koji uz pomoć vojne i policijske mašinerije kontrolira sve aspekte ljudske egzistencije. Ova crna vizija zapravo je gorka slika sadašnjosti: logikom alegorije ona oslikava današnji populizam, militarizam, društvenu paranoju i nasilje što se šire svijetom uhvaćenim u zamku različitih oblika krize, ekonomske, ideološke, kulturne, zdravstvene, klimatske itd. Otud se na krajnjim rubovima Mlakićeve alegorije raskriva današnji svijet kao predapokaliptično društveno stanje, a etika pisma nije ništa drugo do vapaj da se u takvom svijetu očuva elementarnost ljudske supstance'', piše Kazaz.

Fraktura je objavila kako u svakom dijelu Mlakić precizno opisuje svijet u kojem čovjek nije čovjeku vuk, već podivljali pas.

Razoreni svijet budućnosti

''U njemu nema nade, no ipak je svaki od njegovih junaka traži, bez obzira na to je li riječ o starcu, hrvatskom ratnom veteranu, koji naivno misli kako će njegov vođa, mesija, izliječiti njegova retardirana sina, ili pak o dječaku Mirzi koji slučajno preživljava diverziju kod spomenika velikome muslimanskom vođi i uspijeva se dokopati odavno odbjegla oca koji uzaludno traži i ispire zlato, ili o regrutu Petru koji odbija izvršiti besmisleno ubojstvo, da bi upravo zbog toga bio primljen u vojnu elitnu jedinicu koju vodi Pukovnik'', naveo je hrvatski izdavač.

Muharem Bazdulj piše kako je Mlakić ''ostao valjda jedini među istaknutijim piscima sada već srednje generacije u Hrvatskoj koji je u Srbiji posve nepoznat''.

''U pomalo paradoksalnoj poziciji autsajdera na sceni, koji je usprkos tome i među najplodnijim i među najnagrađivanijim hrvatskim piscima, za čiju su praktično svaku knjigu zainteresirane filmadžije, Mlakić se konačno pojavljuje pred srpskim čitateljima'', navodi Bazdulj i dodaje kako je novi roman ''ona vrsta knjige kojom je Mlakić stekao reputaciju: oslonjena na tradiciju i na poznate modele u svjetskoj književnosti, sa žanrovskom bojom i scenaristički svedenim dijalozima''.

Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Rođen je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Uskoplju te se bavi književnošću i pisanjem scenarija.

Objavio je romane Kad magle stanu, 2002., Živi i mrtvi, 2002., Psi i klaunovi, 2006., Tragom zmijske košuljice, 2007., Čuvari mostova, 2007., Ljudi koji su sadili drveće, 2010., Planet Friedman, 2012., Svježe obojeno, 2014., Božji gnjev, 2015., Majstorović i Margarita, 2016., Bezdan, 2016., Crni gavran i bijele vrane, 2018., Skica u ledu, 2018., zbirke priča Puževa kućica, 1997., Odraz u vodi, 2002., Obiteljska slika, 2002., i Ponoćno sivo, 2004. Roman Živi i mrtvi donio mu je 2002. V. B. Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman Svježe obojeno, a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta za Božji gnjev 2014. i za Crni gavran i bijele vrane 2018.

Josip Mlakić kolumnist je portala Bljesak.info.