Predstavljena knjiga "Prezimena zapadnohercegovačke župe Buhovo"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Knjiga "Prezimena zapadnohercegovačke župe Buhovo", autora Ante Ivankovića, predstavljena je u srijedu 1. studenog, na blagdan Svih svetih, u Buhovu kod Širokog Brijega.

O knjizi su govorili župnik župe Buhovo don Pavao Filipović, urednik knjige Zdenko Ćosić, te autor Ante Ivanković. Na samom početku, nazočne je pozdravio don Pavao Filipović, župnik župe Presvjetlog trojstva u Buhovu.

''Riječ je o jako vrijednoj knjizi, posebno za našu malu župu. Ovo je sedamnaesta knjiga Ante Ivankovića na ovu ili slične teme. Osobito je važna za naše mlade koji će preko ove knjige dosta detalja sačuvati od zaborava. Svaka bi naša obitelj trebala imati ovu knjigu'', istaknuo je u pozdravnoj riječi don Pavao Filipović, župnik župe Buhovo.

Urednik knjige, Zdenko Ćosić, inače predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, zahvalio je svima koji su sudjelovali u tehničkoj pripremi knjige, osobito istaknuvši jednu posebnost.

''Prvotna ideja je bila da prikupimo stare fotografije i ilustriramo svako prezime jednom od njih. Međutim, kako nismo uspjeli pronaći dovoljno tih fotografija, odlučili smo se knjigu lustrirati reprodukcijama umjetničkih slika koje su profesori i studenti Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu stvorili tijekom petogodišnjeg djelovanja likovne kolonije, ovdje u Buhovu'', rekao je Ćosić.

Osobito je ukazao na metodološki pristup i korištene izvornike.

''Još uvijek su rijetka mjesta koja se mogu pohvaliti ovakvom knjigom. Ne zbog toga što ne bi htjeli imati, nego u prvom redu što su rijetki ljudi koji se bave ovom vrlo zahtjevnom temom. Pobrojana bibliografija korištena prilikom nastanka ove knjige je brojna. Korišteni su dostupni izvori, a sve što je zabilježeno iz usmene predaje posebno je naglašeno. Stoga, možemo reći kako je riječ o vjerodostojnom dokumentu na koji se u svakom trenutku možemo referirati'', kazao je Ćosić.

Ulomke o etimološkom značenju samog naziva Buhovu i prezimenu Rebić, iz kojeg je nastalo i prezime Buhovac, čitala je poznata hrvatska scenaristica, redateljica i glumica, Nives Ivanković.

''Moram vam priznati, bila sam na cijelom nizu pozornica od Cannesa pa nadalje ali nigdje nisam nastupala pred ovoliko rodbine kao večeras u Buhovu, što me, kao i zbog sedamnaeste knjige moga oca, kojom je sačuvao uspomenu na naše didove, pradidove i prabake, čini iznimno sretnom'', kazala je poznata glumica Nives Ivanković prije čitanja odabranih ulomaka.

Zahvaljujući se predstavljačima, autor knjige Ante Ivanković, na vrlo je emotivan način pojasnio i razloge nastanka ove knjige.

''Ako se mogu odrediti o svim sada objavljenim knjigama, ova posljednja mi je najdraža. Na neki način pokušao sam se odužiti mojim precima koji vuku korijene iz ovog mjesta, koje je nekoć bilo na kraju svijeta i života. Ovo je i moje osobno priznanje mojim Bovčanima koji su uvijek s ponosom isticali svoje hrvatstvo i svoju pripadnost katoličkoj vjeri. Dokumenti o ovom mjestu iz predturskog razdoblja nisu sačuvani. Spomeni Buhova u danas dostupnim turskim 'tefterima' kazuju da su, 1482. godine, kada su Turci provalili u Hercegovinu, svi stanovnici ovog mjesta otišli u tada mletačku Dalmaciju'', kazao je autor knjige Ante Ivanković.

Pojasnio je kako precizni popisi katolika postoje tek iz 1741. godine, odnosno popisa tadašnjeg apostolskog vikara za područje pod turskom vlašću fra Pave Dragičevića, te popisa biskupa Bogdanovića iz 1768. godine.

''Biskup fra Pavo Dragičević boravio je u ovim krajevima. On i njegova pratnja, 1741. godine, prošli su i kroz ovo mjesto. Te godine su u Buhovu zatekli 14 katoličkih obitelji sa 126 duša, a oni su se služili s deset prezimena, od čega je i danas sačuvano njih pet. Biskup Marijan Bogdanović, četvrt stoljeća kasnije, u Buhovu zatiče također deset prezimena od čega ih je danas sačuvano šest. Negdje između ova dva popisa su od Ivankovića nastali Topići'', rekao je Ivanković.

Inače, u knjizi su obrađena prezimena: Alilović, Banožić, Bilinovac, Cvitanović, Ćosić, Galić, Ivanković, Jurić, Pinjuh, Ravić, Sabljić, Sesar, Stojić, Škegro, Topić i Zlopaša, te prezimena Bubalo, Dajaković, Krmpotić, Raičević, Rebić, Sušić i Zovko, kojih više nema u ovom mjestu.