Predstavljena knjiga 'Život iza zavjese' priča o životu slijepe žene

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Život iza zavjese" naziv je knjige autorice Hatidže Demirovski-Nuhbegović predstavljene danas u Sarajevu, a donosi priču o životu ove književnice i kantautorice koju činjenica da je slijepa od rođenja nije spriječila u nakani da se bavi umjetnošću.

Iako najmlađa od šestero djece, bila je kaže najnestašnija, a ono što ju je vodilo kroz život bila je bezgranična ljubav majke. Pohađala je školu u Centru za slijepu i slabovidnu djecu i nižu glazbenu školu i već u djetinjstvu pokazala sklonost k pisanju i komponiranju.

Knjiga je promovirana u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci (NUB) Bosne i Hercegovine, što je za nju bila velika čast jer je time njen rad prezentiran i izvan kruga slijepih osoba.

Direktor NUB-a Ismet Ovčina kazao je danas da autorica bez obzira na to što ne vidi neprestano obogaćuje književni svijet BiH budući da je prethodno objavila i knjigu poezije "Ljubav je kompas života", roman "Za mrvu sreće" i zbirku priča "Klica u korijenu stabla".

''Uvijek je željela učiti, završiti školu, zaposliti se i biti u mogućnosti da majci kupi sve ono što je voljela. Borila se i postigla mnogo toga'', naglasio je Ovčina, dodajući da ova knjiga govori i o savladavanju straha koji postoji kod osoba s invaliditetom te o prevazilaženju kompleksa.

Direktor Biblioteke za slijepe i slabovidne osobe BiH Sakib Pleh podsjetio je da ova biblioteka ima oko 1.200 korisnika, ali i da ima razvijenu izdavačku djelatnost jer 10 posto ukupnog izdavaštva odnosi se na izdavaštvo ove biblioteke.

Iznio je i podatak da je ovo prva promocija slijepog umjetnika u NUB-u, što ima izuzetan značaj za društvo koje teži inkluziji, ali dodao da bi autorica ovo trebala shvatiti kao vrhunac njene karijere.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović, kao jedna od promotorica ove knjige, kazala je da ovaj muzej nema muzejsku zbirku o stvaralaštvu slijepih i slabovidnih zbog čega to treba izmijeniti da oni ne bi bili zaboravljeni.

Podsjetila je da je osobama koje su marginalizirane uvijek teže napredovati, a posebno onima koje su marginalizirane po više osnova, stoga je značajnim ocijenila spisateljstvo Hatidže Demirovski- Nuhbegović koja je "slijepoj ženi dala glas".

Autorica je tijekom svog izlaganja najviše pozornosti posvetila ljudskosti i ljudima koji su joj život učinili lakšim, pozivajući sve da se odreknu predrasuda po bilo kakvim osnovama jer su svi, kako je kazala, rođeni s istim željama i težnjama bez obzira na to koliko su drugačiji od većine.