Salman Rushdie

Prije 75 godina rođen književnik kojeg je ajatolah Homeini osudio na smrt

Romanom Sotonski stihovi (The Satanic Verses, 1988) izazvao je gnjev muslimanskih fundamentalista zbog "bogohuljenja" te mu je ajatolah Homeini u veljači 1989. izrekao neopozivu smrtnu osudu (fetvu) zbog koje je natjeran na skrivanje.
Kultura / Knjige | 19. 06. 2022. u 11:18 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 75 godina, 19. lipnja 1947. u Bombayju je rođen Salman Rushdie, engleski književnik indijskog podrijetla.

Potječe iz bogate obitelji indijskih muslimana. Od 1961. živio u Engleskoj, gdje se školovao u elitnoj školi (Rugby), potom studirao povijest na Sveučilištu u Cambridgeu.

Neko je vrijeme radio na pakistanskoj televiziji, potom bio glumac u Londonu i pisac tekstova za reklame. Živi kao profesionalni pisac u Engleskoj i SAD-u.

Nakon nezapaženoga prvog romana Grimus (1975), svjetsku slavu stekao je drugim romanom Djeca ponoći (The Midnight’s Children, 1981), višeznačnom pričom o stjecanju indijske neovisnosti koju pripovijeda raskošnom imaginacijom, isprepletanjem magičnog i realističnoga te bogatom metaforikom zasnovanom na elementima hinduističkih i muslimanskih priča.

To je djelo u mnogome obrazac cijeloga njegova opusa koji je dalje gradio na temu traženja identiteta, stalnih migracija, odnosa svjetovnog i vjerskoga te na životu pojedinca u multikulturalnom društvu.

Nakon romana Stid (Shame, 1983), alegorijske priče o Pakistanu i položaju žene, romanom Sotonski stihovi (The Satanic Verses, 1988) izazvao je gnjev muslimanskih fundamentalista zbog "bogohuljenja" te mu je ajatolah Homeini u veljači 1989. izrekao neopozivu smrtnu osudu (fetvu) zbog koje je natjeran na skrivanje.

Odgovorio je dugom parabolom o opasnostima pripovijedanja, pričom za djecu Haroun i more priča (Haroun and the Sea of Stories, 1990). U palimpsestnom romanu Maurov posljednji uzdah (The Moor’s Last Sigh, 1995) pisao je o povijesti židovsko-kršćanske obitelji na tlu Španjolske i Indije, a u Tlu pod njezinim nogama (The Ground Beneath Her Feet, 1999) i o zoroastrizmu te kulturi rock and rolla.

Osebujnim je magijskim realizmom i osviještenom kulturalnom hibridnošću odredio zrelu fazu postkolonijalne književnosti 1980-ih te postao jednim od najznačajnijih pisaca kraja XX. stoljeća.

Ostala djela: romani Bijes (Fury, 2001), Klaun Shalimar (Shalimar the Clown, 2005), Firentinska čarobnica (The Enchantress of Florence, 2008), roman-priča za djecu Luka i vatra života (Luka and the Fire of Life, 2010); zbirka pripovijedaka Istok, Zapad (East, West, 1994); putopis Jaguarov osmijeh: putovanje Nikaragvom (The Jaguar Smile: A Nicaraguan Journey, 1987); eseji Zamišljene domovine: eseji i kritike 1981–1991 (Imaginary Homelands: Essays and Criticism, 1981–1991, 1991), Prekoračenje crte: sabrana nefikcionalna proza 1992–2002 (Step Across This Line: Collected Nonfiction 1992–2002, 2002) i dr.

Kopirati
Drag cursor here to close