Promovirana knjiga ‘Između ratova na granici svjetova’ dr. Faruka Taslidže

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prostorijama Centra za kulturu Mostar sinoć je održana promocija knjige ''Između ratova na granici svjetova'' autora dr. Faruka Taslidže, a u okviru međunarodne kulturne manifestacije ''Mostarsko ljeto 2022''.

''Knjiga je bazirana na magistarskom radu obranjenom već davne 2010. godine. Dugo je čekala na pripremu, a nakon izvjesnog vremena stekli su se uvjeti za to. Ja sam u međuvremenu vršio neka dodatna istraživanja, tako da je taj prvobitni rukopis proširen, struktura rada donekle promijenjena i došlo se do nekih novih zaključaka. Knjiga govori o Hercegovini, Hercegovačkom sandžaku, u prvim desetljećima 17. stoljeća, a fokusirana je na društvene i gospodarske prilike. Govori o životu, da tako kažem, u Hercegovini u to doba, između 16. stoljeća i ovog razdoblja ratova koje počinje od sredine 17. stoljeća. Dakle, privreda, društvo, konfesionalni odnosi, različite djelatnosti ljudi, posebno sam fokusiran, na primjer, na trgovinu, zanatstvo, gradsku privredu, afirmaciju naših veletrgovaca koji se probijaju čak na talijansko tržište itd. Sve u svemu, možemo reći da se i u to davno vrijeme radilo, gradilo i stvarale neke nove vrijednosti“ ističe autor knjige dr. Faruk Taslidža.

Jedan od promotora dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, kazao je da je 17. stoljeće u osmanskoj i bh povijesti jedno od najdinamičnijih perioda ukupne bosanske prošlosti, a posebno za Hercegovački sandžak.

''Hercegovački sandžak je, na neki način, bio dijelom ratova iz tog perioda i posljedice tih ratova su se osjetile unutar njega. Ono što je važno znati za ovaj period, jeste da je to jedno razmeđe velikih sila koje su se nadmetale na ovom prostoru, s jedne strane Osmanske države, a s druge strane Mletačke Republike, već nadirućeg Habsburškog Carstva i svakako Dubrovačke Republike koja je bila tu prisutna, tako da su se svi ti odnosi prelamali kroz Hercegovački sandžak. Iz suvremenog konteksta važno je znati da je Hercegovački sandžak u to vrijeme teritorijalno potpuno nešto drukčije u odnosu na ono što danas nazivamo Hercegovinom. Dakle, tu su bile teritorije koje su jednim dijelom obuhvaćale i teritorije današnje Republike Crne Gore i Republike Hrvatske“ naglašava Bešlija.

Ističe da je autor veliku pažnju posvetio gospodarskim odnosima u to vrijeme, te da je ova knjiga od izuzetnog značaja za bh historiografiju.

''Kolega Taslidža u ovoj studiji posebno se osvrnuo na privredne odnose koji su vladali u Hercegovačkom sandžaku, te privredne odnose izvan Hercegovačkog sandžaka sa ostatkom Bosanskog ejaleta, ali i sa ovom međunarodnom, da tako kažemo, trgovinom. Trgovina je bila važna u tom periodu. Također, ono što je možda još važno kazati, jeste da se u knjizi daju podaci o tri gradska urbana centra Hercegovačkog sandžaka u to vrijeme, a to su Pljevlja/Taslidža, Mostar i Foča, koji su bili simbol Hercegovačkog sandžaka u prvoj polovini 17. stoljeća, a koje tretira ova studija. Kolega Taslidža je napravio jednu uspješnu studiju koja je bazirana na stručnoj literaturi, na neobjavljenim i objavljenim arhivskim izvorima i zasigurno da je ovo jedan vrijedan doprinos bh historiografiji, jer nam trebaju ovakve studije koje na neki način sintetiziraju određen historijski period i određenu teritoriju kako bismo u konačnici mogli rekonstruirati ukupnu bh prošlost“ zaključio je Bešlija.

Osim dr. Sedada Bešlije, o knjizi je govorio i dr. Muamer Hodžić, a moderator promocije je bio prof. dr. Adis Zilić.

U okviru manifestacije ''Mostarsko ljeto 2022'', dabas, srijeda, 06.07., Nela Lučić će izvesti monodramu “Jer ja sam pobijedila” u režiji Luca Gaeta, u Centru za kulturu Mostar, sa početkom u 20:30 sati. Predstava je rađena po jednom od poglavlja knjige ''VIŠEGRAD: mržnja, smrt, zaborav“ autora Luca Leone, objavljene 2017. godine.

Glumica Nela Lučić, porijeklom iz Bugojna, koja živi u Italiji, prepričava u prvom licu iskustvo i događanja Bakire Hašečić kroz rat 1992-1996 i neposredno nakon.

Nela se niti u jednom trenutku ne usuđuje 'glumiti' Bakiru, ona se jednostavno poistovjećuje sa patnjom i naknadno sa borbom ove izuzetne žene, a kroz nju, sa svim ostalim žrtvama rata i ratova.