Ratne zabilješke fra Josipa Markušića predstavljene u Sarajevu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Knjiga fra Josipa Markušića pod naslovom "Ratne zabilješke 1941.–1945." predstavljena je sinoć u Maloj galeriji samostana Svetog Ante u Sarajevu.

Riječ je o svojevrsnom dnevniku ratnih zabilješki koje je taj bosanski franjevac vodio u vrijeme Drugog svjetskog rata. Markušić je u to vrijeme živio u franjevačkom samostanu u Jajcu.

Knjigu su predstavili urednik izdanja fra Drago Bojić, te Ivan Lovrenović i fra Ivan Šarčević.

Prema riječima fra Drage Bojića, Markušić je opisao ta turbulentna vremena, ratne užase i stradanja, iskustva s različitim vojskama, ali i živote običnih ljudi. Sve to, kako je dodao, dočarava atmosferu života u gradu Jajcu preko kojeg se prelamaju interesi sukobljenih strana u ratu, ali u kojem je i u tim teškim i prevrtljivim vremenima bilo i međusobne ljudske solidarnosti.

Fra Ivan Šarčević je naveo da se radi o iznimnoj knjizi aktuelnoj i nakon 75 godina od Markušičevog bilježenja, te da smatra da je ovo jedno od kapitalnih djela pogotovo za Bosnu Srebrenu, a i za bh. i hrvatsku historiografiju.

Fra Josip Markušić (1880-1968) jedan od najznačajnijih bosanskih franjevaca XX stoljeća. O njegovom životu i radu, Ivan Lovrenović je naveo da je među franjevcima i katoličkim intelektualcima XX stoljeća u BiH jedinstvena pojava odnosno da je on čovjek sa živim, sveobuhvatno i koherentno izgrađenim pogledom na svijet – praktično-teološkim, socijalno-etičkim, povijesnim, kulturno-estetskim, političkim.

''Markušić je za svog duga života koji se poklopio i sa najdramatičnijim vremenom moderne historije svijeta, bio još štošta drugo osim pisca ove knjige'', kazao je Lovrenović dodajući da na javnu scenu izlazi 1908. kao mladi fratar i to kao pisac jedne stručne i angažirane studije o rješavanju agrarnog pitanja koje je u to vrijeme bilo od izuzetne važnosti.

Već tu se, kako je dodao Lovrenović, vidi profil jednog čovjeka zainteresiranog za svijet, ljude koji tu žive i to ne iz nekih vanjskih naloga, nego iz samog sebe i koji se pri tome fokusira na pravo pitanje.

S takvim idejama i stavovima, s takvim profilom i djelovanjem, naveo je Lovrenović, ostavio je ovaj neobični fratar primjer i baštinu koja ima živu moć da čovjeka misaono zaokuplja i etički obavezuje.

Jozo Džambo, povjesničar iz Münchena, koji je također imao veliku ulogu u radu na materijalu i pripremi ovog djela, zapisao je da rukopis "Ratne zabilješke" fra Josipa Markušića, koji se čuva u arhivu Franjevačkog samostana u Jajcu, sačinjavaju dnevnički zapisi vođeni s manje ili više dosljednom kronologijom od 27. ožujka 1941. do 31. prosinca 1945. godine.