Promocija knjige u Mostaru
Šantićeva i nakon 150 godina i dalje zlata vrijedi: Ostajte ovdje!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U Mostaru je u četvrtak u Ćorovića kući održana promocija knjige "Ostajte ovdje". Knjigu, predstavljenu povodom 150-og rođendana pjesnika Alekse Šantića je uredila Dragana Tomašević, a priredila Dijana Hadžizukić.
O Šantiću su govorile Lejla Žujo-Marić i Irma Marić, dok je moderator bila Fatima Trbonja.
"Svaki tumač Šantićeva djela, kao i svaki priređivač njegovih izabranih pjesama u posljednjih je šezdeset godina uveo u svoj rad i vlastiti položaj u povijesti pretvorivši čitanje Šantićeva opusa u veliki dijalog s vremenom i povijesti.
Zahvaljujući tome, Šantić je popularan pjesnik od 1891. godine do danas, a, kako smo vidjeli, književna kritika i povijest mu, kako vrijeme odmiče, daju sve značajnije mjesto, pogotovo u povijesti književnosti Bosne i Hercegovine", stoji u recenziji Dijane Hadžizukić.
Predstavljanje knjige su zajedničkim snagama organizirali SPKD Prosvjeta Mostar i SPKD Prosvjeta Sarajevo.
Aleksa Šantić je rođen 27. svibnja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života. Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon završene trgovačke škole vraća se u rodni grad. Bio je jedan je od osnivača kulturnog lista "Zora", te predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle" u Mostaru.
Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se razdoblje od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea. No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje imala je narodna književnost (narodna lirska pjesma - sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma). Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugroženim Hercegovcima.
Pored Emine, njegove najpoznatije pjesme, Šantić je napisao "Ne vjeruj", "Ostajte ovdje", "Pretprazničko veče", "Što te nema?", "Veče na školju", "O klasje moje" i druge. Napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je najpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko pripovijetki, te pjesme za djecu. -
