Članovi SPKD Prosvjeta obilježili 97. godišnjicu smrti Alekse Šantića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Članovi Srpskog kulturno društva "Prosvjeta" Mostar posjetili su grob Alekse Šantića na pravoslavnom groblju Bjelušine u Mostaru te položili cvijeće.

Uz prigodne recitale, povodom obilježavanja godišnjice smrti, još jednom su se prisjetili jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika.  

Vršiteljica dužnosti predsjednika SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, Sanja Bjelica Šagovnović naglasila je da Prosvjeta čuva sjećanje na najvećeg pjesnika Mostara i na temeljima koje su postavili Šantić i njegovi suvremenici zidaju srpsku kulturu i srpsku zajednicu u Mostaru.

Podsjetila je kako Mostar ne pamti pogreb kakav je imao Šantić, koga je ispratio cijeli Mostar.

''Ostalo je zapisano da su Šantićev kovčeg iz Srpskog doma na rukama iznijeli članovi društava Gusle i Hrvoje, te da se pogrebna povorka kretala čak pet sati kroz Mostar. Šantića je na posljednji počinak svojom molitvom tada ispratio i mujezin sa Cerničke džamije. Žalio je tada narod bio pravoslavni, katolički ili muslimanski''. navela je Bjelica-Šagovnović.

Predsjednik SPKUD Gusle, Radislav Tubić, rekao je kako je Šantić jedan od najzaslužnijih ljudi za razvoj književnosti u Mostaru, te srpske kulture, ali i osnivanje društava Gusle i Prosvjeta, čiji je bio predsjednik, odnosno potpredsjednik.

''Šantić je svoj život posvetio našim društvima, a mi ćemo sve dok postoje društva čuvati sjećanje na lik i djelo Alekse Šantića'', naveo je Tubić.

Glavni tajnik SPKD-a "Prosvjeta" Mostar Goran Kosanić kazao je kako bi po receptu života Alekse Šantića danas svi trebali živjeti.

''Šantić je imao izuzetno dobre prijatelje, nije bio zavezan u nacionalne stege. Jednostavno, živio je za Mostar i ljude Mostara. To je neki recept života Alekse Šantića s kojim se ja slažem i kako želim živjeti, a na taj način gajim i Prosvjetu i rad u tom društvu. Dok god ne počnemo tako živjeti neće biti mira i ljepote u ovoj zemlji'', kazao je Kosanić.

Finale tradicionalnog međunarodnog Šantićevog festivala djece pjesnika ove godine zbog okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa održat će se nekoliko mjeseci kasnije i to na dan rođenja Alekse Šantića.

Aleksa Šantić rođen je 27. svibnja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života. Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon završene trgovačke škole vraća se u rodni grad. Bio je jedan je od osnivača kulturnog lista "Zora" te predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle" u Mostaru.

Pored Emine, njegove najpoznatije pjesme, Šantić je napisao "Ne vjeruj", "Ostajte ovdje", "Pretprazničko veče", "Što te nema?", "Veče na školju", "O klasje moje" i druge...

Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se razdoblje od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea.