U Tomislavgradu predstavljena knjiga o stradanju Hrvata u Središnjoj Bosni

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Matice hrvatske podružnice Tomislavgrad Udruge ''Bijeli Put'' Zagreb i Sveučilišta Hercegovina u petak je u Tomislavgradu predstavljena knjiga ''Bijeli put – Put čovjekoljublja 1994'', autora dr. sc. Davora Kolende.

Autor knjige, član tadašnje Vlade HR Herceg-Bosne i predstojnik Ureda za provedbu Washingtonskoga sporazuma, naglasio je kako ga je na pisanje ove knjige ponukalo falsificiranje i borba protiv lažiranje povijesti iz vremena Domovinskoga rata.

Uz pozdravne riječi predsjednika Matice hrvatske Tomislavgrad Mate Kelave, o knjizi su govorili ratni načelnik Tomislavgrada Mijo Tokić i liječnik – kirurg u bolnici ''Dr. fra Mato Nikolić'' u Novoj Biloj dr. Vlado Tabak.

Doktor Tabak je svoje izlaganje počeo riječima pokojnog fra Franje Grebenara koji je jednom prilikom izjavio: ''Ja pozdravljam i uvijek sam cijenio samo one koji su ovom hrvatskom narodu pomagali konkretno. Ne pričom, ne pozama i ne slikanjem.''

''Vjerujem da bi fra Grebo Davorovo zalaganje u ratnim vremenima, ali i njegov rad na osvjetljavanju istine, u koji spada i objavljivanje ratne trilogije travničkog HVO-a, svrstao u konkretan hvale vrijedan rad'', kazao je Tabak.

Treća knjiga

Treća knjiga iz spomenute trilogije o stradanju Hrvata u Središnjoj Bosni je ''Bijeli put – Put čovjekoljublja 1994.'' u kojoj Kolenda govori o provedbi Washingtonskog sporazuma, kojim je dogovoreno primirje između HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine.

Po njegovim riječima, Kolenda je u knjizi poseban naglasak stavio na ulogu Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne u provedbi sporazuma, odnosno njenog izmještenog ureda u Uskoplju.

''Autor iz prve ruke živopisno prikazuje stanje na terenu, zapreke i postignuća Vlade HR HB. Na samom početku knjige saznajemo da se pred autorom našao zadatak osnivanja izmještenog ureda Vlade HR HB, koji je uspješno ostvario u samo tjedan dana'', kazao je Tabak.

On je posebno istaknuo situaciju u drugoj polovici 1993. godine kada se u potpunom okruženju našlo oko osamdeset tisuća Hrvata.

''Samo nadljudskim naporima, odricanjima i svojstvenom borbom devet mjeseci su odolijevali napadima brojno mnogostruko nadmoćnijeg agresora, a hrana se dijelila tek toliko, za preživljavanje od danas do sutra. Mala pomoć u hrani, streljivu i lijekovima dolazila je noćnim letovima helikoptera kojima su upravljali hrabri piloti HVO-a i HV-a. Kako su ti ljudi opstali i preživjeli veliki je istraživački izazov za civilne i vojne znanstvenike'', kazao je Tabak.

Događaji iza pregovaračke scene

Knjiga ''Bijeli put – Put čovjekoljublja 1994.'' pruža uvid u događanja iza pregovaračke scene i u sam rad Vlade HR HB, koji je, između ostalog, rezultirao deblokadom Starog Viteza u travnju 1994. godine i normaliziranjem prometa robe i ljudi do kraja te iste godine.

''Posebno topli dijelovi knjige su oni u kojima autor navodi ne samo uspjehe postignute na državnoj i pregovaračkoj razini, nego i sitne geste, ali i velike usluge učinjene pojedincima. Spomenimo samo spašavanje Izeta Tamburića, kojemu Davor pomaže prebaciti se u Republiku Hrvatsku jer mu je život u Travniku ugrožen. Čovjekoljublje se najlakše prepoznaje i cijeni u teškim vremenima kao što je rat. Među zadnjim crticama, Davor nam slikovito opisuje i dirljivo polaganje kamena temeljca za bolnicu u Novoj Biloj'', kazao je Tabak.

Istaknuo je da posebnu zaslugu za objavljivanje knjige ima dr. Slobodan Lang, kojeg je autor upoznao kad su zajedno išli u ratno Bugojno.

''Brojna ratna putovanja i druženja dokumentirana u knjizi su ih zasigurno čvrsto vezala, o čemu svjedoči i to što je dr. Lang pozvao Davora da se oproste tek tjedan dana prije svoje smrti'', istaknuo je Tabak.

Iako se bavi teškim temama, autor u knjizi uspijeva pronaći snage za humor i nasmijati čitatelja svojim crticama, između ostalog i u pripovijesti o fra Franji Grebenaru, „dobrom duhu“ bolnice u Novoj Biloj.

''Autor, također, unatoč surovoj ratnoj stvarnosti primjećuje ljepotu, pa nam tako donosi živopisnu sliku franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci i pripovijeda nam o predivnom prizoru krda divljih konja koji nepomično stoje na planinskoj cesti'', kazao je Tabak.