U BiH najviše čitaju žene od 25 do 45 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pred nama je još jedan festival književnosti Bookstan, koji u svom šestom izdanju nastavlja putevima i namjerama s kojima je pokrenut – a to su putevi povezivanja, brisanja granica, putevi slobode. Gošća emisije Federacija danas ovim povodom bila je izvršna direktorica Bookstana Lejla Alić.

Prema njenim riječima, program ovog svojevrsnog praznika knjige obuhvatat će osam događaja dnevno, bit će promovirana 31 knjiga - od poezije, proze, romana, novela, a fokus je na domaćoj i regionalnoj književnosti.

Festival se vratio u stari termin nakon što je zbog pandemije prošle godine održan u listpodu. Svi događaji će biti organizirani na otvorenom, u dvorištu u Radićevoj 4, kako bi se ispoštovale sve epidemiološke mjere.

Sloganu festivala “No east, no west” ove je godine dodan i termin “non-paper”. Alić pojašnjava da se i prethodnih godina festival bavio aktualnim temama, te se ove godine sasvim prirodno nametnula tema non-paper.

''Budući da je Bosna i Hercegovina bila predmet tajnih politika i tajnih dokumenata poput non-papera, želimo ovim putem pokazati da se protivimo tajnim politikama, da smo za otvorenost, dijalog i transparentnost, što književnost jest, između ostalog. Tako da je ta tema za nas važna da je spominjemo i kroz naš festival '', ističe Alić.

I ove će godine biti organizirana radionica za mlade književni kritičare. Vodit će je prof. Nenad Veličković. Tema radionice bit će kritika i književni zanat.

''Dolazi nam 20 studenata iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine koji će pokušati odgovoriti na pitanje pozicije autora, stvaranja književnog djela, uloge književne kritike i da li uopšte postoji te da li kroz književnu kritiku i stvaranje djela možemo da radimo neke izmjene'', pojašnjava Alić.

Statistike svjetskih izdavača pokazale su da je tijekom pandemije značajno poraslo konzumiranje knjiga. A populacija koja najviše čita u Bosni i Hercegovini su žene od 25 do 45 godina. Lektire jesu važne, međutim, tinejdžeri su danas više orijentirani prema aktualnim temama njihove svakodnevnice, navodi Alić. Ističe da nije zagovornik da se mijenja kompletna lista lektire već da se ona fokusira i na čitanje savremene književnosti i živućih domaćih autora, što, smatra, naš obrazovni sistem nije nije prepoznao.

Da bi se razvila ljubav prema čitanju kod djece, navodi da bi ih za početak trebalo tjerati da čitaju kako bi stekli tu naviku.

''Djeci treba davati izbore i prezentirati im knjigu u najboljem svjetlu koje oni mogu da prepoznaju. Ako svi sterilno gledamo na književnost i ako imamo i dalje bibliotekare koji plaše djecu povratom knjiga, onda ne možemo govoriti o omladini koja želi da čita i da im je knjiga nešto blisko. Mi živimo i dalje u društvu gdje djeca kad ulaze u knjižaru osjećaju se vrlo nelagodno, a da ne govorimo da ne posjećuju biblioteke'', zaključila je Alić.