Tekst članka se nastavlja ispod banera
Zbirka kratkih antiratnih priča i priča o pomirenju Biber 04, predstavljena je sinoć u Bugojnu.
Na maloj sceni Kulturno-sportskog centra, u razgovoru povodom objavljivanja Biber 04 zbirke, u prepunoj dvorani, sudjelovali su autor i autorice nekoliko priča koje su uvrštene u zbirku: Marijana Čanak iz Novog Žednika (priča „Razmjena”); Senad Jusić iz Bugojna (priča "Kako je Dado postao drvo"); Aleksandra Jovanović iz Vranja (priča „Bitka izjutra“); Irena Skopljak Barić iz Vrbovca (priča “Igra: Kraj”).
Ispred tima Biber govorila je Davorka Turk iz Sarajeva/Zagreba, a razgovor je vodio Ivor Fuka iz Bugojna, urednik portala Lupiga.
Prije početka razgovara publici su se kratko obratili profesor Gimnazije Bugojno Viktor Dundović i načelnik Općine Bugojno Hasan Ajkunić.
U kratkom predstavljanju šta natječaj Biber znači i zašto je pokrenut Davorka Turk, članica tima Biber izjavila je da je jedna od osnovnih želja bila da približimo drugima priče naših komšija o kojima ne znamo mnogo.
Razgovor se vodio o tome šta je pojedine autorice i autore potaknulo da se prijave na ovakav natječaj.
“Pratim natječaj Biber od početka i znala sam da imam i ja priču koju bih voljela ispričati, pa sam se ovaj put i prijavila. Moja priča se bavi temom stradanja djece u ratu, jer sam i sama kao dijete doživjela rat u Vitezu,” rekla je Irena Skopljak Barić.
“Ja sam dijete devedesetih, generacije koja nije doživjela rat. Pisala sam o poziciji žene koja ispraća sina u rat, neimenovani rat,” rekla je Aleksandra Jovanović iz Vranja. Senad Jusić se nadovezao: “Ponukao me je koncept natječaja, jer sam i sam sudionik rata. Kako koji zločinac izađe iz zatvora, i to ranije zbog dobrog vladanja, biva podignut na pijedestal. Ja sam htio da pišem o jednom zločincu iz drugog ugla.”
Sudionici su pričali i o tome kako književnost može da utječe na društvenu promjenu. Senad je iskreno rekao da nije optimista da književnost može mijenjati društvo, jer se društvo brže mijenja od književnosti, ali da može utjecati na to da ipak budemo malo bolji. Dodao je da su svi koji pozivaju na rat i žrtvovanje, hvala bogu, živi i zdravi i citirao Marka Vešovića: “Ni jedan rat nije nikada ni jednu majku nasmijao.”
Marijana Čanak je izjavila: “Život i literatura su neodvojivi. Gdje god postojimo kao ljudska bića, postojat će i književnost, da li kao usmena, s koljena na koljeno, zapisana na kamenu ili u nekoj ovakvoj zbirci. Vjerujem da je uloga pisca da priča priču i održava društvo budnim. Mislim da književnost ima neprocjenjivu moć, samo je pitanje koliko je koristi.” Aleksandra Jovanović je dodala da je svaka književnost, kao i svaka umetnost, angažirana sama po sebi.
Ivor Fuka je posebno pitao Aleksandru Jovanović kao predstavnicu mlađe generacije, koliko smo uspeli da njenoj generaciju prenesemo traumu koju smo sami preživjeli, na što je ona odgovorila: “Mnogo. I traumu i svašta. Ali među mladima ne postoje takve podjele, osim kod onih koji su još uvijek zatrovani. Mladi sve više i više brišu te granice.”
Osvrnuvši se na društvo, rekla je: “Kad gledamo neki film, plačemo za Židovima koji su stradali u Auschwitzu, plačemo za afričkim robovima, ali biramo da ćutimo i ne plačemo kada se radi o našim susjedima”.
Davorka Turk je rekla da onima koji svakako rade na pomirenju ovakve priče daju motivaciju. “Ljudima nacionalni identitet postane posebno važan onda kada je ugrožen. Ne mogu ja nikome tražiti da oprosti, to samo svako za sebe može odlučiti, ali ono za što se mi zalažemo je da nađemo način da dođemo do pravde, a da pri tom nitko drugi ne pretrpi nepravdu,” naglasila je Davorka.
Razgovor su organizirali: Kulturno sportski centar (KSC) Bugojno, Gimnazija Bugojno
i Centar za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Ovo je bilo prvo predstavljanje zbirke u BiH, a do sada je predstavljena u Podgorici i Novom Sadu.
Biber je natječaj za kratku, angažiranu priču na albanskom, makedonskom, bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku.
Tema natječaja je pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, a dolaze u obzir i priče koje mogu da doprinesu boljem razumijevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, suosjećanjem s drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u ''neprijateljskim'' cipelama, priče koje pomjeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvjesniju, sigurniju i slobodniju budućnost za sve.
Natječaj organizira Biber tim Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Četvrti natječaj Biber raspisan je krajem travnja 2020. godine. Pristiglo je oko 750 radova. U žiriju su bili: Tatjana Gromača, Anton Berishaj i Selvedin Avdić.
Otvaranje petog Biber natječaja za kratku priču na istu temu, najavljeno je za dan ljudskih prava 10.12.2021.
Zbirku Biber 04 u PDF i Kindle izdanju, kao i sve prethodne zbirke možete naći na web stranici Biber.
