U Čitluku predstavljena monografija 'Mostarski rudnici-priče rudara'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Matice hrvatske Čitluk proteklog je vikenda predstavljena knjiga-monografija "Mostarski rudnici-priče rudara", autora Dragana Vidovića.

Vidović u knjizi prikazuje i objašnjava s povijesnog, kulturološkog organizacijskog, etnološkog i nacionalnog aspekta rudarstvo u Hercegovini, s posebnim osvrtom na Mostar.

Knjigu "Mostarski rudnici – priče rudara" autor je posvetio ocu Juri, rudaru mostarskih rudnika, kao i svim ostalim rudarima Hercegovine.

Knjiga je podijeljena u dva dijela, i to stručni opis rudnika u Hercegovini i priče rudara.

U prvom dijelu na stručan način opisane su sve lokacije eksploatacije ugljena na mostarskim rudnicima te rudnicima boksita, a posebno četiri bivša boksitna pogona - Čitluk, Stolac, Široki Brijeg i Posušje.

''Nažalost danas se boksit kopa samo u Širokom Brijegu i Posušju, koji rudu transportiraju van Hercegovine jer gigant Aluminij od posljednjeg rata ne prerađuje sirovu rudu'', kazao je autor monografije Dragan Vidović.

U drugom dijelu knjige, dodaje autor, obrađene su priče rudara uzete iz svih hercegovačkih mjesta (sela) i to; 45 priča od živućih rudara i dvadeset priča od njihovih potomaka ili supruga. 

''Danas više nema mostarskih rudnika, ali smo dužni čuvati uspomenu na značajno razdoblje naše prošlosti te jedan način života koji je hranio brojne obitelji'', istaknuo je autor. 

''Vrijednost monografije se posebno ogleda u svjedočanstvu ljudi koji su praktično posljednji izdanci rudarstva koje u moderno doba nestaje. Autor je iskazao veliku volju i uložio ogroman trud da se sačuvaju priče rudara u pisanom obliku'', naglasio je predstavljač knjige profesor Žarko Bilić, inače bivši direktor rudnika Boksit u Čitluku. 

Podsjetio je također kako je to uvijek bio visokorizičan i kompleksan posao te poznat kao zanimanje "kruh sa sedam kora" .

Na predstavljanju knjige bili su bivši rudari Ivan Karačić-Šuder (1929.), Jure Đinkić (1931.) i Jure Vidović, autorov otac (1931.) te nekadašnji rudari Boksita u Čituku, Širokome Brijegu, Posušju i Stocu.

U recenziji knjige, koja je na svjetlo dana izišla 2015. godine, profesor Željko Knežiček istaknuo je kako se vrlo malo piše o rudarima i rudnicima, a da oni za društvo daju zaista puno, dodavši kako je to prava nepravda prema rudarima.

''Njih se naravno sjetimo kad imamo neke nesreće i ne sjećamo ih se drugim prilikama'', kaže Knežiček.

U knjizi su navedena i sjećanja na uvažene osobe koje su dale veliki doprinos mostarskim rudnicima te rudarska simbolika u kojem se spominje pozdrav "Sretno" kojim se pozdravljaju rudari u podzemlju jer dobar dan ili dobra večer nemaju smisla, kad u podzemlju vlada vječna tama.

''Ovaj pozdrav je više od pozdrava jer je u njemu sadržana želja da živ izađeš iz jame'', pojašnjeno je u knjizi.