Autora Stanislava Bašića.
U Knjižnici Ljubuški predstavljena knjiga ''Rane priče''
Tekst članka se nastavlja ispod banera
JU „Kulturno-športski centar“ Ljubuški, odjel Knjižnica Ljubuški, organizirala je predstavljanje knjige „Rane priče“, autora Stanislava Bašića.
Svoj osvrt na knjigu, izuzev autora, dala je i književnica Radica Leko.
''Priča “Sat” će sigurno ganuti čitatelje, u kojoj autor opisuje kako je pješice polazio svoj put od deset kilometara od kuće do škole. Stanko iskreno priča o svome djetinjstvu u prvom licu i sve gledano dječjim očima i kazano srcem. Vrijedni autor priča i o tadašnjem teškom životu i položaju djece našega kraja, o rijetkima koji su se školovali u to vrijeme i uvjetima njihova školovanja. Stoga je zanimljiva i priča o strogoj učiteljici Bosi. Hercegovina je zemlja iz koje se uvijek iseljavalo. O toj temi autor zorno priča u pričama “Povratak” i “Amerikanac”. Sve priče iz knjige “Rane priče” vrijedi čitati, a iz njih će čitatelji “ponijeti” vjernu sliku hercegovačkoga kraja i ljudi koje je Stanislav oživio u svojim sjećanjima i tako zaustaviti zaborav'', istaknula je Radica Leko.
Predstavljanje knjige obogatili su Anđela Ćutuk i Mirna Kraljević, učenice Gimnazije Ljubuški, interpretacijama priča „Djedova smrt“ i „Sat“ iz iste.
„Rane priče“ sačinjavaju opisana sjećanja nastala sedamdesetih godina prošloga stoljeća, za autorova boravka i života u Sarajevu, a objavljene su, kako sam autor kaže, na nagovor prijatelja. Stanko se uz Radicu Leko prihvatio zahtjevnoga posla objavivši "Književno Posušje".
Njihova suradnja nastavljena je i kroz ovo najnovije djelo.
O autoru
Stanko Bašić, koji svoja književna djela potpisuje kao Stanislav, rođen je 15. travnja 1945. godine u Broćancu. Osnovnu školu polazio je u Broćancu i Posušju.
Učiteljsku školu završio je 1964. godine u Mostaru, a Filozofski fakultet 1971. godine u Sarajevu, odakle 1977. godine seli u Sinj, potom u Trogir, a zatim u Zadar. Od 1977. godine novinar je Slobodne Dalmacije.
On je pjesnik, pripovjedač, književni kritičar, proučavatelj fenomena "New age".
Potpisnik je pisma "sedmorice" objavljenoga u Vjesniku 28. siječnja 1971. godine, kao svojevrsne Deklaracije o položaju hrvatskoga jezika i kulture u BIH.
