Zbirka priča
U prodaji Kaplanove Dubravske priče
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Kada krenete čitati ove priče za oko vam zapne kako skoro pa neupitno vjerujete u svijet koji se otvara pred vama. I dok se knjiga odmotava, uporedo s uzbuđenjem i zadovoljstvom, prirodno pokušavate odgonetnuti od čega je u metafizičkom smislu sazdana i kako je izvedena ova nesvakidašnja vjerodostojnost jednog književnog djela'', piše Namik Kabil o zbirci priča 'Dubravske priče' Almina Kaplana koja je ovih dana puštena u prodaju.
Pročitajte još
Kabil kaže kako je riječ o autorskoj motivaciji i njegovoj, za naše književnosti ne baš čestoj, poniznosti i poštovanju prema životima protagonista koji se doimaju važniji i veći od umjetnosti i književnih impresija.
''U ovoj knjizi nema poze, ne podilazi se estetiziranju, ona je svedena na surovi, a umjetnički prekrasno satkan život. Pri tome, i to treba odmah reći, ta je životnost prividno i varljivo dokumentaristička; ne da ima nešto pogrešno ili loše u samom žanru dokumentaristike ali u ovom slučaju opisani dubravski svemir rezultat je spisateljske virtuoznosti Almina Kaplana. Neće zbog spomenute autorske poniznosti bilo koji književni lik sam po sebi oživjeti, ali bez nje teško da će ikako'', navodi Kabil i dodaje kako su 'Dubravske priče' i vrijedan kulturno-antropološki zapis koji plastično oživljava i predstavlja jedan mikrolokalitet: kroz jezik, običaje, duboke tokove naslaganih trauma i iz njih proizašlih nanosa svakodnevnog nepovjerenja i sumnji.
Naime, nakon romana Meho, koji je dobio sjajne kritike i izazvao veliku pozornost u regiji, a Kaplan se javlja s pričama koje predstavljaju svojevrsno proširenje tog romana, smještene u isti prostor i bave se istim ljudima, na podjednako virtuozan način.
Miljenko Jergović, pišući o Kaplanovom ''Mehi'' navodi kako Kaplan ispisuje svojevrsnu Dubravsku kroniku, gorku i sumornu amarkordovsku priču o povratnicima, jedan tekst koji je u u okvirima regionalne književnosti toliko nedostajao, jer se u Kaplanovoj Dubravskoj visoravni bez problema mogu prepoznati svi oni nesretnici iz cijele BiH, Hrvatske, bez obzira na nacionalnost, koji su se vratili na zgarišta pokušavajući nastaviti zaustavljene živote, te je po tom detalju paradigma cijele BiH po uzoru na prvu knjigu.
Almin Kaplan (1985.) suvremeni je bosanskohercegovački pjesnik i prozaik. Autor je zbirki poezije ''Biberove kćeri'' (2008.), ''Čekajući koncert roga'' (2012.), ''Ospice'' (roman u stihovima, 2014.), ''Mostarska zbirka'' (2017.) i ''Bukara'' (2017.) te romana ''Trganje'' (2017.) i ''Meho'' (2019.). Dobitnik je više književnih nagrada, između ostalih nagrade Ratkovićevih večeri poezije, Mak Dizdar i Zija Dizdarević. Živi na Rivinama kod Stoca.
