U Zagreb stigao mostarski 'Grad bez ptica'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zagrebačko predstavljanje romana upriličeno je 20. veljače u prepunoj velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, a o autorici i njezinome novom djelu govorili su Ante Beljo, istaknuti sudionik hrvatskoga političkoga života i bivši ravnatelj Hrvatske matice iseljenika i Ivan Tolj, umirovljeni general i pjesnik.

Osim konstatacije o iznimnoj književnoj vrijednosti romana Anite Martinac, oba su predstavljača knjige istaknuli i njezinu značajnu povijesnu, političku i vojnu važnost.

''Kako biste osjetili mirise, barutni dim, hladnu metalnu cijev automata, vlažni rov ili bilo koji od njegovih ustaljenih opisa preobrazit ću se u mnoge likove i biti strah u njihovim očima kojeg ni sami nisu bili svjesni. Mogu biti i adrenalin koji ih je nosio ili tek suborac koji ih je razumio“, obraća se čitateljima mostarska književnica Anita Martinac u uvodu svoga novog romana 'Grad bez ptica'.

Radnju romana, opsega 229 stranica, odnosno 45 poglavlja u kojima kroz optiku neposrednih sudionika bitnih događanja donosi niz jedinstvenih, pojedinačnih sudbina, autorica smješta u svoj rodni grad, u najteže godine prijelaza iz komunizma u demokratsko društvo koje je obilježeno sukobima i ratom. Valja naglasiti da su svi likovi romana, ali i događaji o kojima Anita Martinac piše stvarni.

Program kojemu su nazočili brojni uglednici iz političkoga i javnoga života Zagreba, Hrvatske i BiH moderirala je Lejdi Oreb, a ulomke iz „'rada bez ptica' govorio je glumac Robert Kurbaša i sama autorica.

Prije 'Grada bez ptica' Anita Martinac je objavila tri romana, 2015. godine Medaljon, 2016. Posljednji i 2017. Od Franje do Franje, a napisala je i brojne zapažene pjesme i novele.

Za svoj književni rad, ali i za sudjelovanje u Domovinskome ratu primila je niz značajnih nagrada i priznanja, među ostalim i Zlatnu povelju Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, Nagradu Utjecajna hrvatska žena za kulturu 2018. Mreže hrvatskih žena, medalju “Oluja” i medalju “Ljeto 95” Ministarstva obrane RH, kao i Spomenicu Domovinskoga rata Ministarstva obrane Republike Hrvatske.