Crtež kengura iz australske pećine star je 17.000 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najstariji poznati primjer australskoga spiljskog slikarstva, realan je crtež kengura stvarnih dimenzija, a znanstvenici su posebnom tehnikom ustanovili da je star više od 17.000 godina. Umjetničko djelo australskih starosjedilaca otkriveno je, zajedno s prikazima ostalih životinja na stropu spilje u sjeverozapadnoj australskoj regiji Kimberley.

"Glavna nam je prepreka bila to što su aboridžini rijetko koristili pigment koji omogućuje precizno datiranje tehnikama kojima danas raspolažemo", rekao je AFP-u Damien Finch, geokronolog sa Sveučilišta u Melbourneu i autor studije objavljene u časopisu Nature Human Behaviour.

Poteškoće u datiranju na koje je naišao, Finch je, zajedno s kolegama zaobišao uz pomoć ostataka osinjih gnijezda od blata čije su vrijeme nastanka uspjeli odrediti, a pronašli su ih ispod i iznad crteža. Na taj su način ustanovili da je crtež kengura star između 17.100 i 17.500 godina.

Određivanje vremena nastanka ovih najstarijih netaknutih slika "od velike je važnosti za aboridžine i Australce", rekla je Cissy Gore-Birch, voditeljica Udruge starosjedilaca Balanggarre, stoji u priopćenju Sveučilišta.

Crtež kengura proteže se preko spiljskog kamena na gotovo dva metra, što je otprilike visina ove australske životinje. Ova i ostale slike iz regije Kimberley dijele određene stilske karakteristike s najranijim spiljskim otkrićima umjetničkih djela u Europi i Aziji, pojasnili su znanstvenici.

Ovakvi vrlo stari nalazi crteža životinja obično su izrađeni u prirodnoj veličini i predstavljaju anatomiju na sličan način, a obrisi su im tek dijelom ispunjeni ocrtanim linijama, zbog čega stručnjaci vjeruju da su otkrivene slike među najstarijima u Australiji, prenosi Hina.

Da bi se preciznije odredilo vrijeme nastanka ove vrste spiljske umjetnosti, znanstvenici najčešće pribjegavaju radiougljičnom datiranju, kojim se pokušava ustanoviti starost organskih tvari na temelju omjera broja atoma stabilnog ugljikova izotopa 12C i radioaktivnog izotopa 14C, no u ovom je slučaju bio potreban organski materijal, kojega na crtežima u australskoj spilji nema.

"Na mjestima poput spilje Chauvet u Francuskoj, drevni crteži urezani su u ugljen i skriveni duboko u spiljama od vapnenca, u kojima je očuvana organska tvar u pigmentima ugljena, što omogućuje datiranje ugljika. Spiljska umjetnost iz Chauveta datirana je između 34.000 i 29.000 godina", napisali su autori studije.

Ukupno je tim Damiena Fincha datirao 27 drevnih osinjih gnijezda podijeljenih na šesnaest slika u osam spiljskih skloništa. Ustanovljeno je da je riječ o vjernim prikazima flore i faune starim između 13.000 i 17.000 godina.

Na slikama su razne životinje, a slični prikazi dominiraju i u spiljskoj umjetnosti otkrivenoj u Francuskoj, Španjolskoj i Indoneziji.

"Ovo je značajno otkriće, jer zahvaljujući njemu uspijevamo shvatiti svijet u kojemu su živjeli ti drevni umjetnici", kaže Finch te dodaje da "nikada nećemo saznati što su mislili umjetnici koji su naslikali ova djela prije 600 generacija, no znamo da je to razdoblje trajalo do kraja posljednjega ledenog doba", koje je završilo prije 10.000 godina.