Izložba u Mostaru: Likovnost kojoj se treba prepustiti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Borozanovoj likovnosti se treba prepustiti kao što se prepuštamo muzici'', poručio je književnik Almin Kaplan povodom izložbe ciklusa slika Igora Borozana pod nazivom 'Udomljene slike'.

Pročitajte još

Igor Borozan za Bljesak.info: Stolac je odavno postao moja bolnica

Izložba će biti otvorena u mostarskom Klubu knjige Ivo Andrić u petak, 10. ožujka s početkom u 19. sati.

Kaplan, pišući o Borozanovom ciklusu, kaže kako ovog puta Borozan kao slikar nudi presjek svog likovnog rada.

''Ova izložba je neka vrsta pauze u  umjetnikovom životu, gdje je on odlučio radove iz različitih ciklusa dovesti u isti prostor i s publikom ih dobro pogledati. Iako iz različitih ciklusa i u različitim tehnikama, Borozanovi radovi postavljeni na ovaj način, skoro da čine jednu novu, zasebnu cjelinu. Takvo što ne bi vrijedilo da je riječ o nekom drugom autoru, ali u Borozanovom slučaju takav zaključak se prirodno nameće, jer Borozan kao umjetnik ne radi na mahove, već stalno i bez prekida, i to baš dovodeći stvari u začudne odnose. Njegova egzistencija je umjetnička i on neprestano gradi svoj likovni svijet, pa i onda kada pravi izložbe poput ove; suočavajući slike iz različitih ciklusa Borozan kao da je tu pred nas posjeo neposlušne đake i od njih zatražio da se dogovore ako se već ne mogu izmiriti'', naveo je Kaplan.

Igor Borozan, pjesnik i akademski kipar rođen je u Stocu 1977. godine. S dvije zbirke pjesama, ''Bijeli bor'' i 2020.godine te ''Kutija za konce'' iz 2022. postaje važno ime u bosanskohercegovačkoj književnosti.

Kao akademski kipar Igor Borozan imao je nekoliko samostalnih i bio je sudionik više skupnih izložbi. Autorski potpisuje naslovnice knjiga ''Mostarska zbirka'', ''Trganje'', ''Bukara'' te romana ''Meho'' sugrađanina Kaplana.

Kaplan navodi kako su Borozanovi likovni ciklusi su ustvari putevi kojima je Borozan išao, a koje na okupu drži autorovo polazište, pozicija pjesnika koju on ni u jednom trenutku nije iznevjerio.

''U ovim radovima ne smijemo tražiti simboliku, ili ih, ne d'o bog, promatrati kao zagonetku. Borozanovoj likovnosti se treba prepustiti kao što se prepuštamo muzici. Njegove slike su prije svega likovnost, ostvarena kroz kompoziciju i pažljivo biran detalj. Ovi radovi su, ako je to moguće tako reći, nenapisane metafore. Metafore koje se ustvari ni ne mogu napisati'', naveo je Kaplan.