Kod njega su ludilo i genijalnost hodali ruku pod ruku

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slavni španjolski slikar Salvador Dalí umro je na današnji dan prije 35 godina, 23. siječnja 1989. u Figuerasu, ljupkom gradiću u Kataloniji.

Salvador Felipe Jacinto Dalí Domènech je i rođen u Figuerasu, 11. svibnja 1904. godine.

On sam kasnije će taj događaj slaviti pompoznim riječima: "Neka sva zvona zvone! Neka radom izmučeni seljaci na trenutak isprave svoje ukočene kralješnice i anonimna leđa, neka zemljom umrljan obraz odmore na dlanu žuljevite ruke! Pogledajte: upravo se rodio veliki Salvador Dalí!".

Prve lekcije iz umjetnosti dobio je od Ramona Pichota, impresionističkog slikara i obiteljskog prijatelja. Kad je kao 10-godišnjak pokazao prve radove učitelju, ovaj je bio zabezeknut. "Već sada si bolji do mene!", uskliknuo je, nakon čega je djačaku natočio veliku čašu rakije.

Prvu izložbu održao je u kazalištu u rodnom gradu, s nepunih petnaest godina. Od 1921–24. studirao na prestižnoj Akademiji San Fernando u Madridu.

Ondje se zbližio sa sineastom Luisom Buñuelom i pjesnikom Federicom Garciom Lorcom.

Njegovi profesori su ga sve više ispunjavali gađenjem, smatrao ih je mediokritetima.

Netom prije završnih ispita, odbio je odgovarati pred njima, smatrajući kako "nijedan od akademskih magaraca" nije dostojan da propitkuje njegovo znanje. Nakon toga izbačen je s Akademije.

Ta činjenica nije ga pogodila, naprotiv: Salvador je upravo postajao Dalí!.

Prvotno je stvarao pod utjecajem futurizma (1920), potom metafizičkog slikarstva (1924) i kubista (1925).

Od 1928. djelovao u Parizu, gdje je došao u doticaj s nadrealistima i zajedno s Luisom Buñuelom realizirao avangardne filmove Andaluzijski pas (Un chien andalou, 1928., koredatelj) i Zlatno doba (L’Âge d’or, 1931., koscenarist).

Godine 1929. seli u Pariz i pridružuje se nadrealističkoj školi koju su osnovali Andre Breton, Louis Aragon i Paul Éluard.

Nakon svađe s Andréom Bretonom napustio je parišku nadrealističku grupu, a 1939. otišao u Ameriku, u kojoj je uz Francusku i Španjolsku naizmjenično boravio.

U slikarstvu je predstavnik verističkog nadrealizma definiranog kao žanr-slikarstvo apsurda. Likovi ljudi, životinja ili stvari naslikani su fotografskom točnošću, s detaljima groteskna i halucinantna karaktera.

U gradbi slike služi se asocijativnim reakcijama, koje sam naziva "aktivna paranoična kritika". Preko teorije Sigmunda Freuda ušao u simboliku podsvijesti i snova, koji se javljaju kao dio sadržaja njegovih slika (Vrijeme koje protječe, 1931; Žirafa u plamenu, 1935; Slutnja građanskog rata, 1936).

Na mnogim je djelima naslikao svoju ženu i muzu Galu s reminiscencijama na majstore visoke renesanse (Madonna di Port Ligat, 1950).

Ilustrirao Dantea i Cervantesa; radio uspjele scenografije i kostime za balete.

Forsirao je bizarnost u osobnom životu, bio je miljenik blaziranih i snobovskih društvenih krugova. Objavio autobiografsko djelo Tajni život Salvadora Dalíja (The Secret Life of Salvador Dali, 1942). 

Više zanimljivosti o Salvadoru Dalíju OVDJE