Kultura je osnov svega, Mostar nije ničiji plijen

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Glumica i članica Umjetničkog savjeta u Narodnom pozorištu Mostar i neovisna kandidatkinja na listi Pravo na grad, Amela Kreso u ovom intervjuu govori o identitetima u Mostaru, mostarskoj kulturi i strategiji za kulturni razvoj.  Kaže kako vjeruje da će među vijećnike doći oni koji će  vratiti vjeru u ljude ističući kako je kultura uvijek prva u svim društvenim procesima.

''Moramo najprije prihvatiti vlastitu odgovornost za ovakvo stanje u našem gradu, nisu se vladajuće stranke same izabrale, mi smo ih birali'', kaže Kreso. 

Koje su to odrednice mostarskih identiteta kojima možemo biti ponosni a čega se trebamo stidjeti?
Mostar je jedan od rijetkih gradova na svijetu gdje se istorija i kultura isprepliću na ovaj način. Ljudi su ovdje odrastali uz zvuk  crkvenih zvona i ezana, uz sevdalinku i rok muziku, pozorišne velikane, likovne umjetnike, sportske ikone. Poštovali smo naše različitosti i uživali u običajima i tradiciji. U poslijeratnom periodu sve se radilo da se ta ljepota i mir naših ljudi svede na razinu torova, konstatno nas drže u krizi. Izgubio se naš kolektivni identitet , koji je bio najveće bogatstvo ovih prostora, svi naši identiteti svedeni su na razinu vjerskih zajednica. A to nismo mi, to nije mostarski duh, liskaluk, čistoća i ljepota ovog grada. Ja vjerujem da će na ovim izborima u Gradsko vijeće grada Mostara doći vijećnici koji će vratiti vjeru u ljude prvenstveno , te kroz predan rad , kvalitetnim idejnim projektima razbuditi naš uspavani grad.

Šta znači biti Mostarka/ Mostarac?
Tokom proteklih godina kroz posao sam upoznala ljude iz čitavog svijeta, neki od njih su boravili u Mostaru nekoliko dana dok su drugi ostajali po nekoliko godina. Ali svi su iz Mostara odlazili sa željom da se što prije vrate u ovaj grad, koji je čaroban i jedinstven. Mi smo izuzetno dobri domaćini, volimo ugostiti ljude, brižni smo i društveni, imamo poseban smisao za šalu i mnoge prijatelje smatramo svojom porodicom. Biti Mostarka za mene znači nositi šarm i duh Mostara gdje god odem.

Kako postići da naši raznoliki identiteti budu temelj napretka a ne temelj konflikta?
Naša najveća vrijednost su identiteti naših naroda. To je naša prilika da kroz ljepote Mostara pokažemo kulturu, tradiciju, običaje i istoriju naših građana. Ovdje su sudaraju otomanska i austrougarska civilizacija a ljepota Neretve ostavlja bez daha svakog ko je pogleda.  Moramo se potruditi da kroz kvalitetne projekte i jaku finansijsku pomoć razvijamo sve gradske nacionalne identitete, predstaviti ih zajedno i na taj način se pokazati u svijetu. Upravo na taj način ćemo omogućiti razvoj Mostara u svakom pogledu. Ovako bogatih gradova nema mnogo i mi moramo iskoristiti naše potencijale u potpunosti. Mostar nije ničiji plijen, Mostar je odavno odabrano mjesto za život.

U kakvom stanju se nalazi kultura u Mostaru?
Kulturne institucije u Mostaru se finansiraju putem grand sredstava a to su sredstva koja ostanu nakon raspodjele budžeta. Dakle, milostinja . Naše vlasti ne zanima koliko ima zaposlenih u nekoj instituciji i kakve su potrebe neke ustanove,  jednostavno dodjele određena sredstva , za koja oni smatraju da mogu izdvojiti, pa se vi snađite. Gradsko vijeće bi trebalo zajedno sa Vladom Hercegovačko-neretvanskog kantona napokon dogovoriti da se prenesu osnivačka prava u punom  smislu te riječi za kulturne institucije od važnosti za naš grad  i Kanton. Također, potrebno je osigurati otvaranje novih radnih mjesta u svim sektorima.

Je li kultura podijeljena po nacionalnom ključu, prije svega tu mislimo na finansiranje kulturnih institucija?
Na žalost, da. Vlast je samoinicijativno podijelila kulturne institucije na bošnjačke i hrvatske iako produkcija ne daje povoda da se ustanove svrstavaju tako. Programi tretiraju autore i teme koje prevazilaze lokalne okvire a posebno nacionalne podjele. Grad Mostar treba da finansira produkciju i stvaranje autorskog sadržaja i da počne sprovoditi u djelo Strategiju za kulturni razvoj grada koju je usvojio.  Mostar je svoj značaj pokazao kao  kandidat za Evropsku prijestolnicu kulture, jedan je od 10 najatraktivnijih destinacija za turiste, stoga je od velike važnosti ulagati u dalji razvoj kulture te po načelu izvrsnosti finansirati kulturne sadržaje.

Ima li Mostar dovoljno potencijala da proizvodi kulturni sadržaj?
Kultura je osnov svega. Mostar ima dugu i bogatu kulturnu tradiciju ali je potrebno da se ona strateški potpomaže. Naš grad treba kroz Strategiju za kulturni razvoj  raditi na projektima koji će značajno doprinijeti turističkoj ponudi grada kao i ponudi sadržaja za naše građane.  Međunarodnim projektima će se omogućiti razmjena kulturnih događaja  koji će obogatiti naš grad. Mostar je grad pobratim sa mnogim evropskim gradovima te je potrebno obnoviti veze i uspostaviti kulturnu saradnju. Takođe, potrebno je otvoriti nova radna mjesta u svim sektorima, kako bismo osigurali bolju i kvalitetniju produkciju.

Glumica ste i članica Umjetničkog savjeta u Narodnom pozorištu Mostar. Postoji li saradnja između kulturnih institucija u Mostaru?
Naravno, kultura je uvijek prva u svim društvenim procesima, ona je glasnik svih pozitivnih promjena na bolje. U saradnji između Pozorišta i Kazališta je nastalo dosta kvalitetnih projekata a posljednji je predstava „Identitluk“, nastala kao koprodukcija između Narodnog pozorišta, Hrvatskog narodnog kazališta i Studija za izvedbene umjetosti a cijeli projekat finansira IOM. U ovoj godini, koja je izuzetno teška za sve nas, uspjeli smo donijeti dosta nagrada sa festivala na kojima smo se takmičili. Upravo smo sa zadnjeg festivala u Brčkom donijeli osam nagrada u naš grad i jako sam ponosna i sretna zbog toga. 

Nezavisna ste kandidatkinja na listi Pravo na grad za GV Mostara, zajedno sa Majom Popovac Roso, Marinom Bagom i Huseinom Oručevićem. Kakav je vaš program i šta planirate uraditi ukoliko dobijete povjerenje birača?
Program smo nazvali Gospodin Mostar , to je nešto čemu svi Mostarci teže. Pametan grad, gdje građani dobijaju najbolji antikorupcijski mehanizam kontrole. Poslovan grad, građani dobijaju funkcionalan aerodrom i poslovne veze sa dijasporom. Otvoren grad za građane kroz kvalitetnu komunalnu infrastrukturu. Kulturan grad i pozicioniranje Mostara na svjetsku scenu. Ovo su samo neke odrednice našeg programa a cijelu programsku platformu možete pročitati na našoj stranici www.gospodinmostar.com. Tim Prava na grad je posljednje četiri godine proveo sistemsko informisanje kroz proučavanju stručnih studija, direktnog razgovora sa građanima o njihovim potrebama te na osnovu toga proteklu godinu dana radio na strategiji za razvoj Mostara. Mi planiramo provesti ovaj program bez obzira da li ćemo biti u Gradskom vijeću ili ne.

Primijetili smo Vaš angažman u kampanji Pravo na grad putem video uradaka koji su dio dosta drugačije kampanje od ostalih kandidata. Jeste li do sada zadovoljni tokom kampanje?
Ja sam po profesiji glumica i nekako je prirodno došla ideja da kroz moj posao prikažemo sliku našeg grada. Marin, Maja, Huso i cijeli tim ljudi sa kojim radimo smo zajedno iznijeli ovu ideju te smo kroz lik Mostarke prenijeli na jedan satiričan način neke probleme građana koje smo proteklih godina slušali na forumima, u razgovorima po kvartovima i mahalama Mostara. Jako smo sretni što smo uspjeli ući u mnoge domove i doći do velikog broja građana Mostara na jedan drugačiji način, gdje smo iznijeli problem i ponudili rješenje u kratkom videu.

Za koga biste glasali ukoliko uđete u Gradsko vijeće?
Moramo najprije prihvatiti vlastitu odgovornost za ovakvo stanje u našem gradu, nisu se vladajuće stranke same izabrale, mi smo ih birali. Sada ponovo imamo moć u svojim rukama da biramo i trebamo to pametno iskoristiti, dati priliku sposobnim osobama koje su dosadašnjim radom dokazale kako se voli Mostar. Glasala bih za osobu koja ima bolji program za razvoj grada i koja će podnijeti krivične prijave protiv ljudi koji su odgovorni za ovakvo stanje grada. Gradonačelnik/ca  mora biti vizionar, menadžer, diplomata, poduzetnik i osoba od kulture. Samo sa stručnim, sposobnim i poštenim radom možemo Mostar vratiti Mostarcima.