Mostarsko ljeto
Mostarci prošetali poviješću
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Izložba radova hrvatskog slikara i grafičara, začetnika hrvatskog umjetničkog obrta i dizajna, i jednog od utemeljitelja moderne i umjetničke hrvatske grafike, Tomislava Krizmana održana je u spomen kući "Džemala Bijedića" Muzeja Hercegovine Mostar.
Izložba radova pod nazivom "Tomislav Krizman – Bosna i Hercegovina", predstavljena na 'Mostarskom ljetu', otvorila je suradnju Muzeja Hercegovine s Muzejom Sarajevo.
"Naše kolege iz Sarajeva su podržale ovogodišnju manifestaciju 'Mostarsko ljeto', koje se polako iz grada Mostara širi prema drugim gradovima, a poprima i internacionalni karakter. Osim umjetničkog, večerašnja izložba ima i interinstitucionalni značaj", istaknuo je direktor Muzeja Hercegovina Asim Krhan.
Pročitajte još
Direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka istaknula je da je ova izložba prvi put predstavljena na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja, a u Mostaru se predstavlja drugi put.
"Od početka pa do kraja tridesetih godina 20. stoljeća Krizman je ostvario više jedinstvenih grafičkih listova i putopisnih mapa, koje predstavljaju izuzetno vrijedan dokumentarni izvor za proučavanje krajolika i života ljudi prve polovine 20. Stoljeća u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a time i BiH. Prikazane su scene i motivi svakodnevnog života gradova i naselja BiH , ali i specifičnosti krajolika i arhitekture pod utjecajem Osmanskog carstva.
Mapa obuhvaća 24 bosanskohercegovačka grada i naselja, među kojima su i hercegovački gradovi. Krizmanova djela imaju dokumentarno-historijski značaj i vrijednost, jer je ovjekovječio jednu epohu, jedan geografski prostor koji je nestajao ustupajući mjesto drugom i drugačijem", naglasila je Leka.
Rad i opus Tomislava Krizmana, te njegov umjetnički rad u okviru afirmiranja umjetničkog obrta i u okviru likovnog obrazovanja početno je mjesto istraživanja hrvatske likovne baštine od početka dvadesetog stoljeća do danas.
Bosnom i Hercegovinom putuje prvi put prije 1907. godine, kada obilazi Mostar i Jajce, odakle su nastali listovi iz njegove rane mape "Skice i dojmovi iz Dalmacije, Bosne, Hrvatskog zagorja i Beča 1907" te drugi put između 1908. i 1918. godine, kada obilazi najveći dio Kraljevine Jugoslavije.
Izložbom je predstavljeno 56 Krizmanovih radova koji se čuvaju u fundusu Muzeja Sarajeva, unutar Kolekcije umjetničkih djela i dio su grafičke mape nastale u travnju 1937. godine pod nazivom Jugoslavija u slici II: Bosna i Hercegovina.
Mapa obuhvaća ukupno 24 bosanskohercegovačka grada i naselja – Banja Luka, Bihać, Bosanski Petrovac, Cazin, Doboj, Donji Vakuf, Jajce, Konjic, Ljubuški, Mostar, Mrkonjić Grad, Počitelj, Prijedor, Sarajevo sa okolicom, Stolac, Travnik, Trebinje, Vareš, Visoko, Višegrad, Vranduk, Vitina, Zenica i Zvornik.
