Galerija Vrba

Neobična izložba oduševila Širokobriježane

Tom prigodom prof. Lučić je naglasio kako je autorica netradicionalnim materijalima pristupila likovnoj obradi i realizaciji svojih djela.
Kultura / Umjetnost | 27. 03. 2019. u 12:20 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izložba akademske grafičarke Ane Šimić "Stvaranje iz ničega" otvorena je u utorak u galeriji Vrba u Širokom Brijegu. Izložbu predsjednice Društva likovnih umjetnika u Federaciji BiH, otvorio je prof. Višeslav Lučić, član Upravnog odbora HKD Napredak- Glavna podružnica Mostar.

Tom prigodom prof. Lučić je naglasio kako je autorica netradicionalnim materijalima pristupila likovnoj obradi i realizaciji svojih djela. 

Foto: PR / Otvorena izložba 

U svom predgovoru Creatio ex nihilo – Stvaranje iz ničega, kojeg je napisao prof. Ivan Vrljić, tajnik HKD Napredak - Glavna podružnica Mostar, kaže se kako latinski naziv Anine izložbe Ex nihilo nosi duboku misaonu i duhovnu referencu. 

Foto: PR / Otvorena izložba 

Predgovor Creatio ex nihilo – Stvaranje iz ničega profesora Ivana Vrljića

O stvaranju iz ničega govorili su veliki teolozi, filozofi, pseudoznanstvenici, eminentni slikari i kipari. Međutim, što esencijalno i umjetnički predstavlja Anina samostalna izložba Ex nihilo Kiparski radovi akademske grafičarke Ane Šimić smještaju nas u vrijeme postmodernističke tradicije gdje forma i sadržaj nemaju odgovarajući shematski kalup i opservaciju na nekoga ili nešto.

Tako Ana strukturalno i idejno bježi od tematske određenosti, ali istodobno nagonski likovnim djelima prožetim ciničnom razdvojenošću generira bijes nimalo kruto pribjegavajući lascivnom načinu predočavanja stvarnosti.

Ana ne traži metafizički smiraj i olakšanje u umjetničkom svijetu. Dapače, u tom svijetu ostaje zaodjenuta tamnim koloritom svekolikoga traženja životnoga smisla i cilja. Taj smisao leži i u naslovu izložbe gdje bih se usudio reći da posjeduje jednu fatalističku narav ravnu Nietzcheovom nihilizmu i negiranju tradicije i granica u umjetničkom prostoru i vremenu.

Prihvaća umjetnički svijet kao nešto osjetilno što se izražava u duhovnome. Ana sablažnjava vanjski svijet nemirnim fluktuacijama, točkama, linijama i crtama. Tako u nebrojenim likovnim djelima protagonistički govori o temama, matematičkim varijablama (parabola, asimptota, ordinata...).

Linija je u radu većinom dinamična, pokretna ponekad i nasilno prekinuta poput čovjekova života. Radovi počesto imaju veze ili su u bitnoj konotaciji s naslovima knjiga (Koraljna vrata – reminiscencija o granici savršenstva, otkrivanje i nastanak bitka).

Isprepletanje znanstvene fantastike i stvarnosti lajtmotiv su Anina stvaralaštva kroz izložbu Ex nihilo. Način obrade grafičke matrice su skulpture, mobil ili reljef i ponajviše je destruktivan zbog alata koje Ana pritom koristi (pila, čekić, fleksa, noževi...).

Kakogod, Anina je izložba Ex nihilo početak nečega što u životu donosi buntovnost, snaga umjetnosti ili životni poriv. Na njoj se intenzivira misao Van Gogha: Veliki umjetnik nikada ne vidi stvari onakvima kakve jesu. Kad bi ih vidio takvima, više ne bih bio umjetnik. Po tom mjerilu, Ana je uistinu umjetnica, istaknuo je prof. Vrljić.

Kopirati
Drag cursor here to close